Kad vaš dečko napravi nešto što vam stvarno digne živac, primjerice otkaže planove za večeru dvadeset minuta prije nego što se trebate naći, naravno da ćete burno reagirati. Jednostavno mu morate “uzvratiti” dramatičnim SMS‑om punim gnjeva, boli i vašeg dubokog razočaranja, zar ne? E pa, ne morate. Ako vam je krajnji cilj da vaša veza ostane čvrsta i stabilna, savjetujemo vam da suspregnete tu potrebu. “SMS poruke dolaze u svojevrsnom vakuumu”, objašnjava psihijatar Ish Major, autor knjige “Little White Whys”. Nemate pojma kako će druga strana reagirati niti što se zapravo dogodilo, kao što ni on ne može znati u kojoj ste mjeri doista povrijeđeni, a u kojoj samo morate izbaciti malo bijesa pa zbog te jedne poruke može nastati pravi rat, tj. ozbiljna svađa. I tako sjedite u svom uredu/na predavanju ili hodate ulicom te šaljete i primate poruke svađalačkog tona, koje će on ili vi, ili vrlo vjerojatno oboje kasnije koristiti jedno protiv drugoga.
Zašto je opasno
Komunikacijski hendikep koji ide uz SMS-anje veći je nego što možete zamisliti. “Dobivate tri puta manje informacija nego kad s nekim raspravljate lice u lice”, kaže klinički psiholog Xavier Amador, autor knjige “I’m Right, You’re Wrong, Now What?”. Ne možete, naime, vidjeti izraz lica osobe s kojom se svađate, čuti ton njezina glasa ili vidjeti govor tijela. Kao rezultat tih nedostataka, komunikacija može postati prilično zbrkana, pa čak i zlonamjerna. Naposljetku, lakše je “udariti ispod pojasa” ako ne možete vidjeti koliko je drugu osobu to zaboljelo. I teže je znati jeste li prešli granicu. “Kada ste u istoj prostoriji, po njegovu stavu i gestama možete znati kada biste možda trebali stati s napadima. Ali ako je on kilometrima daleko i ne vidite ga, možete se zanijeti preko svake mjere. A tada je teško izgladiti situaciju, ponekad čak i prekasno. Zato, pazite što pišete.”
Izgubljeni u prijevodu
Da situacija bude još gora, način na koji vaš mozak procesuira SMS poruke koje vam stižu, kao i one koje šaljete, eksponencijalno raspiruje svađu. “Dok se dopisujete, više aktivirate dio mozga zadužen za logiku, a pri komunikaciji uživo više koristite dio zadužen za emocije”, objašnjava Xavier Amador. Čak i kad pišete poruku da biste mu se ispričali ili mu date do znanja koliko vam je stalo, njemu će taj SMS vjerojatno zvučati hladnije nego što biste željeli. I to nije sve. Naš mozak funkcionira tako da se koncentrira samo na dio umjesto na cijelu poruku zbog čega smo skloni krivom tumačenju ili donošenju pogrešnih ili preuranjenih zaključaka. “Uzroci sežu u djetinjstvo, kad smo učili čitati. Mozak automatski grupira riječi i fraze tako da možete pretpostaviti koja će biti sljedeća riječ.” Pa umjesto da pažljivo čitate poruku, oči vam se koncentriraju na nekoliko riječi unutar nje, a ostalo mozak dopunjava na svoj način. Čak i kad pročitate svaku riječ, postoji velika mogućnost da ćete pogrešno interpretirati cjelinu.
Pomirbeni seks. Pardon, tekst
Pa kako držati stvari (čitaj: SMS poruke) pod kontrolom? Kad ste ljuti, pošaljite mu poruku, ali onu u kojoj će pisati: “Kad se možemo vidjeti?” Nemojte mu dati do znanja da ste ljuti ili tužni niti najavljivati “ozbiljan razgovor” jer će vas pitati o čemu se radi pa će izbiti SMS rasprava ili, još gore, svađa. Napišite da je sve okej, da ste u žurbi pa ne možete pričati i da vam javi kada se možete naći. Ako ste već razmijenili nekoliko neugodnih SMS‑ova, izbrišite ih i prekinite komunikaciju dok se ne ohladite.