Ekologija

Snaga poput triju nuklearki: Potencijalna hidroelektrana skrivena je u utrobi Srđa

Hrvatska uvozi struju unatoč svojim velikim prirodnim energetskim potencijalima. Upravo zbog toga, Vlada je, osobito dok je Radimir Čačić bio potpredsjednik zadužen za taj resor, intenzivno zagovarala projekte izgradnje elektrana Ombla i Plomin 3.

Snaga poput triju nuklearki: Potencijalna hidroelektrana skrivena je u utrobi Srđa
Čačić je otišao iz Milanovićeva kabineta, a ovih dana Slavko Linić, ministar financija, otvoreno proziva HEP nezadovoljan razinom investiranja. No, prema doista senzacionalnim informacijama s kojima raspolažemo, tomu neće još dugo biti tako.

Ulaskom u Europsku uniju energetska slika Hrvatske radikalno bi se mogla promijeniti. Ne zbog promjene svijesti i ambicija “domaće energetske pameti”, nego zbog - prisile! Naime, kada postanemo punopravna članica EU-a obvezivat će nas Europska energetska povelja koja kaže da sve članice svoje potencijale stavljaju na raspolaganje drugim državama, ali po tržišnim uvjetima.

To će nas prisiliti, tvrde naši izvori, da sve raspoložive energetske potencijale stavimo u funkciju, jer imperativ je smanjiti uvoz energenta (struje i posebno plina) iz Rusije. Dakle, treba proizvoditi električnu energiju iz vlastitih izvora, a najveći je svakako na dubrovačkom području, preciznije - Ombla ili Srđ!

Prema našim informacijama, navodno su se podzemna miniranja na području brda Srđ iznad Dubrovnika izvodila kako bi se stabiliziralo tlo i time pripremilo za gradnju podzemne hidroelektrane daleko većeg kapaciteta od onoga predviđenog na Ombli. Radila bi se de facto na granici Hrvatske i BiH, na području dubrovačkog zaleđa gdje postoje prirodna podzemna jezera (akumulacije) s ulazima Vlaštica i Zaplanik, a za koje se pouzdano zna da su istraživana i snimana od pripadnika njemačkog kontingenta UNPROFOR-a ratnih 90-ih godina.

S najviših planinskih kota, s vrha Vlaštica, padom s 900 metara nadmorske visine, skupljala bi se ogromna količina vode i usmjeravala zajedno s onom prikupljenom u Popovom i Gackom polju na buduću elektranu, potencijalne snage čak 2 gigavata. Ilustracije radi, riječ je o kapacitetu usporedivom s tri nuklearke Krško!

Takav megaprojekt, najveći energetski resurs u državi, razumljivo, Hrvatska ne može iznijeti. Ali, navodno, postoje zainteresirani strani investitori koji već duže vrijeme provode istraživanja na širem području. Kako tvrde naši izvori, još uoči Drugoga svjetskog rata obavljala su se istraživanja na dubrovačkom području i iz toga vremena datiraju karte geološkog presjeka tog područja koja isključivo služe projektantima hidroelektrana i nemaju druge primjene.
Već su obavljena pokusna sondiranja i miniranja terena  /REUTERS
No, socijalizam je bio desetljećima brana dolasku zapadnog kapitala na ex-jugoslavensko područje. Padom socijalizma, i ta se “zavjesa” podiže... Tako su istraživanja u zaleđu Dubrovnika provedena ponovno tijekom Domovinskog rata, tvrde naši sugovornici, a radili su ih uglavnom njemački inženjeri pod krinkom UNPROFOR-a i došli do spoznaje da je idealna lokacija za buduću hidroelektranu Ombla ili Srđ. Iako se radi o seizmički aktivnom području, ono je ipak stabilnije od drugih lokaliteta.
HEP tri dana utvrđivao da nema informacije?!

Navodno je jedna ruska kompanija radila i istraživanja na području Republike Srpske, a u planu im je bila i gradnja elektrane u Boki kotorskoj, od koje su odustali zbog činjenice da je to područje izrazito izloženo potresima. Naposljetku su zaključili da bez obuhvata dubrovačkog područja nema ništa od hidroelektrane na moru.

Golf na Srđu, ma kako to kontroverzno zvučalo, samo je, uvjeravaju nas, paravan za vrlo profitabilnu podzemnu centralu u dubinama brda, a koja je, čini se, prioritet. Radi se doista o megaelektrani ogromne snage, malih proizvodnih troškova i - jeftine struje. U slučaju da se odluči graditi ispod Srđa, investitori golfskih terena i hotela bi se povukli uz visoku odštetu što bi je platili ili država, proglasi li elektranu interesom RH, ili ulagači u energetski objekt, bez već financijske glavobolje jer je, smatra se, zarada na njoj enormna!

Umjesto Omble, dakle, moguća je gradnja daleko veće hidroelektrane pod Srđem. Od Omble se odustalo, uvjeravaju nas, jer bi miniranje na tom dijelu moglo dovesti do pomjeranja piritne kape i osloboditi uran, što bi izazvalo radijaciju i uništilo najpotentniji dio nacionalne turističke ponude.

Koliko je ova priča realna, a koliko fantastična, pokušali smo doznati u HEP-u. No, nakon tri dana “razmatranja”, preko glasnogovornice Mirele Klanac poručili tek sljedeće:

- Nažalost, ne možemo komentirati jer nemamo informacije u vezi s vašim upitom!?

Naš izvor sve je dobro predvidio •• Samo zbog izričite zamolbe našeg izvora kojemu svaki javni, medijski istup redovito stvara probleme članovima njegove obitelji, nismo naveli njegov identitet. No,riječ je o osvjedočeno vjerodostojnom izvoru čiji su se navodi i podaci i dosad u više navrata pokazali apsolutno točnim. Između ostaloga i kada je tvrdio da Hrvatska raspolaže ogromnim bogatstvom u nafti i plinu, te decidirano naveo i gdje su najbogatija ležišta toga rudnog bogatstva. Nedugo nakon njegova istupa o toj temi, otkriveno je i obznanjeno novo nalazište nafte u Slavoniji koje je i on prije toga precizno detektirao. Naš je sugovornik svojedobno ustvrdio i da Slovenija ne traži izlaz na otvoreno more zbog režima plovidbe ili ribarenja u Piranskom zaljevu, nego zbog pretenzija da osigura suverenitet nad tim dijelom Jadrana ispod čijeg dna se kriju goleme količine nafte i plina. Pozivajući se na relevantne međunarodne institucije i stručnjake te istraživanje američkih geologa koje je obavljeno po narudžbi mađarske Vlade, objelodanio je podatke da Hrvatska raspolaže milijardom barela nafte i milijardama tona (prostornih metara) plina, želeći izravno dovesti u vezu i interes mađarskog MOL-a za Inu, koji je u vrijeme spomenutih istraživanja bio državna tvrtka i imao potpuna saznanja o rezulatima geoloških nalaza američkih stručnjaka.
  • Autor: Slobodna Dalmacija
  • Foto: Pixsell
  • Objavljen: 16.02.2013 22:48
  • Posljednja izmjena: 16.02.2013 22:44

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.