Hrvatska je u veljači zabilježila najveći pad sezonski prilagođene industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među članicama Europske unije koja u cjelini zabilježila blagi rast, pokazuje danas objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
Hrvatska industrijska proizvodnja u veljači se smanjila 2,8 posto u odnosu na siječanj kada je poskočila 5,4 posto. Eurostatova izvješća pokazuju da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj od rujna prošle godine iz mjeseca u mjesec oscilira u rasponu od minus tri do plus 5,4 posto.
Osim Hrvatske, snažnim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini u veljači izdvojile su se i Estonija, gdje je proizvodnja pala 2,2 posto, i Rumunjska, gdje je smanjena 1,3 posto.Najveći je rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini u veljači bilježila Malta, za 5,4 posto, te Irska, za 5,0 posto, i Litva, za 2,5 posto.
U Europskoj uniji u cjelini sezonski prilagođena industrijska proizvodnja blago je u veljači ubrzala, na 0,4 posto, s 0,2 posto zabilježenih u siječnju. Eurozona je pak zabilježila blagi rast, za 0,2 posto, nakon stagnacije u siječnju.
Najviše je u eurozoni u veljači na mjesečnoj razini porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, za 0,5 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. U istim je segmentima najveći rast zabilježen i u EU, za 0,5 odnosno 0,9 posto.
Najviše je pak i u eurozoni i u EU pala proizvodnja trajnih dobara, za 1,2 odnosno 0,7 posto, te energije, za 1,7 odnosno 1,4 posto.
Na godišnjoj razini Hrvatska je u veljači zabilježila rast kalendarski prilagođene industrijske proizvodnje, drugi mjesec zaredom, čime je prekinuto devetomjesečno razdoblje njezina pada na godišnjoj razini. Hrvatska je industrijska proizvodnja tako u veljači uvećana na godišnjoj razini 1,6 posto, nakon 2,3-postotnog rasta u siječnju.
U EU28 eurozoni kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u veljači 2,1 posto, a u eurozoni 1,7 posto
Među pojedinim zemljama EU-a najviše je na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Slovačkoj, za 9,0 posto, Rumunjskoj, za 8,9 posto, i Mađarskoj, za 8,2 posto. Najveći je pad industrijske proizvodnje zabilježen u Nizozemskoj, za 8,9 posto, i Finskoj, za 5,4 posto.
Na godišnjoj razini najviše je povećana proizvodnja intermedijalnih dobara, za 4,2 posto u eurozoni i za 4,6 posto u EU28. Najviše se pak smanjila proizvodnja energije, za 8,5 posto u eurozoni, te 7,2 posto u EU.