Sastavom nekih namirnica mogli biste ostati prilično šokirani. Naime,
čisti šećer zamaskiran je pod sasvim drugim imenima, a maslinovo ulje nije toliko djevičansko kao što mislite.
Istraživanje je to časopisa Reader’s Digest, koji je intervjuirao desetke stručnjaka za svoj članak ‘50 tajni koje vam proizvođači hrane ne žele otkriti’.
Šećer je, najčešće označen nazivima “glukozno-fruktozni kukuruzni sirup”, “dekstroza”, “sok šećerne trske”, “agavin nektar”. Sljedeći trik je da proizvođači namjerno koriste više vrsta šećera, kako na listi sastojaka šećer ne bi bio na prvom mjestu .
Sir u cheeseburgerima vrlo je primamljiv, ali ti listići uopće nisu napravljeni od sira. Jednako je i za ribani sir: “Kako bi uštedjeli novac i pojednostavnili proces proizvodnje, proizvođači mlijeko zamjenjuju mliječnim bjelančevinama ili koncentratom mliječne sirutke”, otkrilo je istraživanje.
Žitarice su vrlo popularne kao ‘zdrav doručak’, ali kupac mora biti svjestan da sve ovisi od proizvoda do proizvoda i da postoje i nezdrave. “Ako na pakiranju piše ‘multigrain’, obično znači da nije od cjelovitih žitarica”
Naime, prerađene žitarice ne sadrže ljusku i klicu, zbog čega je uvelike smanjena količina vitamina i minerala koju sadrže. Kod cjelovitog zrna važno je znati da je ljuska upravo ta koja sadržava prehrambena vlakna.
Istraživanje provedeno na Kalifornijskom sveučilištu dokazalo je kako maslinovo ulje na policama nije kako se čini.
“Čak 70 posto bilo je užeglo ili pak nije odgovaralo kriteriju ekstradjevičanskog'”, izjavio je istraživač Dan Flynn za Reader’s Digest: “U potrazi za dobrim uljem, tražite tamne boce ili pak one limene, koje ulje štiti od svjetla. Svaki bolji proizvođač na boce upisuje i datum branja.”
Istraživanje je pokazalo da se u gotovo svakoj namirnici nalazi određena količina nedopuštenih sastojaka. Štetni sastojci dolaze iz ambalaže u koju je hrana pakirana. Štetni spojevi iz kartonskih kutija ili plastike tako prodiru i u samu hranu.