Europska komisija zbog zakona koji želi ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena samo nakon 2002. Hrvatskoj prijeti sankcijama iako se još ne zna kako bi one točno izgledale.
EK je upozorila je Vladu da će poduzeti 'odgovarajuće mjere' koje predviđa članak 38. Ugovora o pristupanju Hrvatske EU u slučajevima kad Hrvatska ne ispunjava obaveze preuzete u pristupnim pregovorima, a može ih primijeniti u razdoblju od najviše tri godine nakon pristupanja EU.
Visoki izvor iz EU potvrdio je za i za
Večernji list da se mogućnost aktiviranja članka 38. izrijekom spominje u pismu koje je potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding u četvrtak poslala ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću. U pismu Reding izražava zabrinutost zbog spornog zakona. Iako je to protivljenje Komisija već izrazila, u ovom pismu Bruxelles prvi put upozorava da bi Zagreb mogao snositi neku vrst sankcija. Očekuje se kako će dotični članak 38. ovih dana spomenuti i Njemačka.
Izvor iz EU objašnjava da su u prošlosti postojala dva primjera slična ovome s kojim Hrvatska sada ima problema. Češka i Slovenija 2004. ušle su u EU s nacionalnim zakonodavstvom koje je, baš kao i sada Hrvatska, pokušalo propisati da se obveza ispunjavanja europskog uhidbenog naloga ne odnosi na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002. No Češka i Slovenija su ubrzo nakon ulaska u Uniju promijenile takvo zakonsko rješenje. Učinile su to nakon što im je iz Bruxellesa jasno objašnjeno da se takvo ograničenje na primjenu europskog uhidbenog naloga (na kaznena djela počinjena samo nakon 2002.) moglo tražiti samo i jedino onda kad se okvirna odluka o nalogu donosila u Vijeću EU, a to je bilo 2002. Pet zemalja tada je tražilo i dobilo to ograničenje, ali rok za traženje takvog ograničenja istekao je u kolovozu 2002. i nitko više ne može tražiti slično ograničenje, već mora primjenjivati europski uhidbeni nalog i na kaznena djela počinjena prije i na ona počinjena poslije 2002.
Češka i Slovenija nisu bile toliko problematične jer nisu izglasale zakone s takvim nedopuštenim ograničenjem u tjednu uoči ulaska u EU, pa ispada da tempiranje tog zakona u Hrvatskoj predstavlja političku poruku.
Premijer Milanović upustio se u javnu polemiku s Komisijom i, čini se, polemizirao s upozorenjem iz pisma V. Reding.
– To je elementarna neravnopravnost. To tako možda piše u ugovorima, ali to ne znači da nije tema za razgovor. Jer što se događa: netko tko je 2002. bio član EU ima jedno pravo, a vi ga nemate jer ste pristupili kasnije. To nema veze s logikom zajednice, nikakve! – rekao je Milanović te zaključio: – Mi smo od ponedjeljka članica EU i nesporazuma s Komisijom bit će dosta, kao i sa svakom članicom. Ali Komisija je naš servis. I ne možemo sve stvari tumačiti na isti način. Mi smatramo da smo u pravu u ovom slučaju, EK smatra da nismo. Nije isključeno da se mi na kraju povučemo, a nije ni da se Komisija povuče. U Ministarstvu pravosuđa nisu željeli komentirati pismo EK. /M.P.Š./
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.