SRAMOTA: Uzoran Titov omladinac naknadno se sjetio da ima hotel u Bohinju

Povjerenstvo smatra kako je Radman morao znati da u karticu mora unijeti i imovinu koju posjeduje izvan Hrvatske.

- Obveza dužnosnika o podnošenju imovinske kartice propisana je člancima 8. i 9. Zakona o sprečavanju sukoba interesa i iz njih se ne može zaključiti da se to odnosi samo na imovinu u Hrvatskoj - objasnila je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

Takav je zahtjev Radman inače podnio mjesec dana nakon što je predao svoju imovinsku karticu i isti dan kada su novinari Jutarnjeg lista otkrili da ima hotel na Bohinju koji je zatajio u kartici. Stoga je Radman brže, bolje, vjerojatno kako bi sanirao štetu poslao zahtjev Povjerenstvu da se očituje o tome mora li prijaviti imovinu koju posjeduje u inozemstvu.

Nije se recimo Radman to sjetio pitati prije nego što je predao karticu već tek kada je njegovu vrijednu nekretninu u Sloveniji otkrio Jutarnji list. Da je tome tako svjedoče i podaci koje je iznijela predsjednica Povjerenstva.

- Gospodin Radman je zahtjev za mišljenje uputio 2. srpnja, ali kako je djelatnicima koji zaprimaju poštu prestalo radno vrijeme,

Povjerenstvo ga je zaprimilo 3. srpnja - rekla je Orešković iz čega je i više nego jasno da je zahtjev poslao kasno poslijepodne i tek nakon što je o hotelu na Bohinju dobio upit iz Jutarnjeg lista.

Povjerenstvo je ovaj slučaj Radman iskoristilo kako bi još jednom upozorili da su dužnosnisnici dužni prijaviti svu imovinu bez obzira gdje se ona nalazila uključujući i udjele koje imaju u stranim trgovačkim društvima.

- Smisao sprečavanja sukoba interesa bi bio osujećen kada bi se prijavljivanje imovine odnosilo samo na onu u Hrvatskoj. Prijavljivanje imovine je naime, propisano kao korektiv koji služi tome da bi se vidjelo da li je neki dužnosnik svoju dužnost koristio za osobni probitak jer se imovinska kartica podnosi na početku i na kraju mandata te kod svake promjene – naglasila je Orešković.