Srbijanski sud odbio izručiti Vučurevića Hrvatskoj

Prizivni sud u Beogradu donio je pravomoćnu odluku po kojoj nisu ispunjeni uvjeti za izručenje ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića ni Hrvatskoj ni Bosni i Hercegovini, jer se on ne nalazi na tlu Srbije, izjavila je glasnogovornica toga suda.

Kako prenosi srbijanska agencija Tanjug, glasnogovornica suda izjavila je kako je rizivni sud, imajući u vidu da Vučurević nije na teritoriju Srbije i da nije dostupan srbijanskom pravosuđu, preinačio raniju odluku odjela za ratne zločine višeg suda u Beogradu, kojom je zaključeno da su ispunjene pretpostavke za izručenje Vučurevića pravosuđu u Hrvatskoj i BiH.

Ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću 12. rujna je, nakon što je iz Srbije prebjegao u Trebinje, određen pritvor zbog nepoštivanja obveze javljanja sudu u Beogradu.

Iz beogradskog je višeg suda dan ranije, nakon Vučurevićeva bijega u Trebinje, objavljeno kako je taj sud odobrio Vučurevićevo izručenje i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Njemu je 17. lipnja ukinut pritvor i pušten je da se brani sa slobode, uz zabranu napuštanja Srbije, u nastavku ekstradicijskog postupka koji je protiv njega pokrenut po zahtjevima za izručenjem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Vučurević je uhićen 4. travnja na graničnom prijelazu Karakaju u Malom Zvorniku, na temelju tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska zbog ratnih zločina počinjenih tijekom topničkog gađanja Dubrovnika, a tjedan dana poslije Hrvatska je podnijela i zahtjev za izručenjem.

I ministarstvo pravosuđa BiH zatražilo je izručenje Vučurevića jer se protiv njega vodi istraga zbog ratnih zločina u Trebinju. Vučurević ima državljanstvo BiH, a 2008. podnio je srbijanskom konzulatu u BiH zahtjev za srbijansko državljanstvo, ali ga nije dobio.

Po optužnici, Vučurevića se u Hrvatskoj tereti za bombardiranje Dubrovnika početkom 90-ih godina kada je bio gradonačelnik Trebinja. Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je u listopadu 2008. optužnicu protiv Vučurevića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na dubrovačkom području i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika između 1991. i 1995.