Iskazano u broju definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) u Hrvatskoj je 2010., prema posljednjim dostupnim podacima, ukupna potrošnja lijekova iznosila 941,54 DDD/1000/dan. To znači da su na tisuću stanovnika u jednom danu potrošene 941,54 definirane dnevne doze lijekova. DDD je međunarodna jedinica mjerenja potrošnje lijekova koja je neovisna o cijeni lijeka, veličini pakovanja i farmaceutskom obliku lijeka pa stoga omogućava procjenu trenda u potrošnji lijekova i uspoređivanje među različitim sredinama, državama, za različita razdoblja i slično, objasnili su iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode HALMED, piše
Lider.
Rast i racionalizacija Prema raspodjeli po farmakoterapijskim skupinama, potrošnja lijekova u Hrvatskoj slična je onoj u razvijenim zemljama svijeta, kažu iz HALMED-a. Razlike postoje, pa se tako u Hrvatskoj troši mnogo manje antidepresiva nego u Europskoj uniji, kažu. U Hrvatskoj su 2010. na antidepresive potrošene 23 DDD/1000/dan.
To znači da su na tisuću stanovnika u jednom danu potrošene 23 definirane dnevne doze antidepresiva, što nas smješta pri dno europske ljestvice po potrošnji antidepresiva. I potrošnja bezreceptnih lijekova niža je nego u zemljama EU. Primjerice, 2010. u Hrvatskoj je potrošnja bezreceptnih lijekova iznosila oko 17 posto ukupne potrošnje lijekova, a u zemljama poput Njemačke i Velike Britanije 30-ak posto ukupne potrošnje lijekova.
Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa, naglašava da potrošnja lijekova na recept ne raste i nije razlog porasta tržišta, već se više troše lijekovi u bolnicama, u kojima je, smatra, potrebno uvesti racionalizaciju.
- U prilog toj tvrdnji ide i podatak da je potrošnja lijekova na recept prema izvještajima HZZO-a ujednačena i stabilna, bez rasta, od 2007. (oko 3,145 milijardi kuna) do 2011. (oko 3,029 milijardi kuna), dakle čak i malo manja. Istodobno, ukupni troškovi bolnica porasli su oko dvije milijarde kuna, sa 7,9 milijardi 2007. na 9,9 milijardi u 2011., pri čemu je porastao broj lijekova koji se troše iz proračuna bolnica, ali i posebno skupi lijekovi (306 milijuna kuna 2007., odnosno 529 milijuna kuna 2011.) koji se financiraju izvan njihovih proračuna - objašnjava Kolarić.
Savjeti za terapije U vrijeme globalne krize i recesije raste broj pacijenata oboljelih od depresije. Najveći postotak ljudi koji su upotrebljavali antidepresive zabilježen je u Portugalu, Litvi, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Nedavno su znanstvenici s britanskog sveučilišta Warvick te Instituta za istraživanje rada u Bonnu pregledali podatke o više od 30.000 ljudi iz 27 europskih zemalja. Njihovo je istraživanje pokazalo da je jedna od 13 odraslih osoba, odnosno jedna od deset osoba srednje životne dobi, u nekom trenutku u 2010. uzimala antidepresive. Iako se depresija može liječiti brojnim bihevioralnim terapijama, zbog cijene takva liječenja ili dugog čekanja na red većina oboljelih odlučuje se za terapiju lijekovima.
Osim antidepresiva liječnici preporučuju i vitamine, osobito B-kompleks i C, magnezij, cink, omega-3 masne kiseline, lecitin itd. Sve je veće zanimanje i za liječenje prirodnim metodama, uključujući biljne lijekove. Najpoznatiji je prirodni antidepresiv gospina trava, odnosno suhi ekstrakt te biljke koja raste i u nas.
Trećina na lijekovima Matko Bolanča predsjednik HUP-Udruge proizvođača lijekova, kaže da je, primjerice, britansko Ministarstvo zdravstva objavilo kako je od 2006. prodaja antidepresiva porasla gotovo 50 posto. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj potrošnja antidepresiva nije u porastu i lijekove uzima samo trećina oboljelih. Smatra da taj podatak i ne začuđuje kada se zna da je još prosječna cijena lijeka u Hrvatskoj na 70 posto cijene lijekova u EU te da vrijednost farmaceutskog tržišta, primjerice u Mađarskoj, čini 2,2 posto BDP-a, a u Hrvatskoj samo oko 1,5 posto.
Kao primjer naveo je istraživanje mr. sc. Deana Delića, dr. med., glavnog urednika zdravstvenog portala Psihonet. On je u povodu napisa u medijima da je u veljači 2009. potrošnja antidepresiva u Republici Hrvatskoj porasla za 30 posto te da takav porast upozorava na alarmantno psihičko stanje nacije istražio vjerodostojnost objavljene informacije.
- Analizirao je potrošnju psihofarmaka od kraja 2008. do početka 2009. te zaključio da je u svim skupinama lijekova koji se rabe u liječenju psihičkih poremećaja zabilježen pad prodaje. Prema podacima dobivenima od tvrtke IMS Health - IMS Adriatic d.o.o. u Hrvatskoj u spomenutih pet mjeseci potrošnja lijekova iz skupine antidepresiva iz mjeseca u mjesec padala je, a u veljači 2009. bila je za 22.000 pakovanja manja nego u listopadu 2008. - kaže Bolanča.
Iz Plive ipak upozoravaju da je depresija jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije. Ističući kako je riječ o četvrtom po redu zdravstvenom poremećaju zastupljenom u svijetu, koji bi se do 2020. mogao popeti na drugo mjesto. Za liječenje depresije, uz psihoterapiju, upotrebljavaju se i lijekovi antidepresivi. Tržište antidepresiva u svijetu vrijedno je oko 15 milijardi dolara i jedno je od najvećih u farmaceutskoj industriji, smatraju. I u Hrvatskoj se broj oboljelih, prema nekim istraživanjima, popeo na više od 300.000.