- Ta politika prema nama pokazana je u vrijeme Franje Tuđmana i 90-tih. Etničko čišćenje je rezultat desetljetne politike po kojoj su Srbi remetilački faktor. Nije se slučajno dogodio ni genocid, ni etničko čišćenje. Sljedeći ciljevi su u ideji pripajanja BiH i dijelova Vojvodine, posebno Srijema. Trajna tendencija svih hrvatskih političara u zadnjih 150 godina je da BiH bude dio Hrvatske - rekao je za beogradske Večernje novosti akademik Vasilije Krestić predstavljen kao stručnjak za hrvatsko-srpske odnose koji "niz godina proučava povijest srpsko-hrvatskih odnosa".
On drži kako su odnosi između dvije susjedne države na vrlo niskoj razini "i ne treba imati iluzija da će se oni brzo mijenjati" , ali nevolja srpskih političara je što "nisu poznavali Hrvate kao partnere u politici" i "imali su iluzije o njima polazeći od sebe, od svojih težnji i uvjerenja, koje su projektirali i na njih". Prema ovom akademiku, Hrvatska ima pretenzije prema BiH jer "oni BiH smatraju trbuhom kojim treba popuniti Hrvatsku kao 'kiflu', 'mladi mjesec' ili 'kruh bez sredine', što su sve izrazi njihovih političara"
- Oni ne skrivaju stare težnje prema Srijemu, jer je Srijem do 1918. bio dio Hrvatske i Slavonije. Ne kriju i da su ostali dijelovi Vojvodine, prije svega Bačka, njihov cilj. Ne toliko zbog geostrateških problema, već zato što je Vojvodina bogata žitnica, zatim što tu žive Bunjevci i Šokci koji se izjašnjavaju kao Hrvati. Geostrateški cilj, od najranijih dana, preko Franje Tuđmana pa do danas je velika, etnički čista i koliko je god moguće rimokatolička Hrvatska - mudruje akademik dodajući kako srpski političari koji pregovaraju s Hrvatskom "moraju znati parirati svemu ovome" jer ako toga nema " besmisleno je da se mi njima nudimo, dodvoravamo i ispričavamo".
Govoreći o potpori svijeta Hrvatskoj, Krestić drži kako je Njemačka podupirala Hrvatsku nakon raspada bivše zajedničke države, ali podsjeća na tradicionalno dobre odnose s Englezima "a u ovom su ratu i mnogi umirovljeni generali SAD ratovali u ime Hrvatske, a protiv Srba".
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.