Piše: Ištvan Bećar PecarošPreuzevši Ministarstvo od bivšeg ministra Zlatka Komadine, ovaj donedavni župan posvetio je većinu svog ministriranja na prometnu (ne)povezanost juga Hrvatske sa ostatkom države. Osim što su odustali od neisplativog, po njima skupog i neprihvatljivog mosta, te počeli raditi na koridoru iza Neuma, što je čak i prihvatljiva opcija obzirom na ovo što sada dolazi na razmatranje, odnosno povezanost Jadrolinijnim mamutskim mega-trajektima!

Sukladno ekskluzivnim informacijama koje donosi Glas Slavonije, lokalni dnevni list koji je očito nadležan i za Dubrovačko - neretvansku županiju, najveći megatrajekti, koji će se početi graditi, trebali bi prevoziti ljude i vozila od mjesta gdje su izgrađeni temelji za most, takozvani upornjaci, pa do druge, pelješke, strane.
EU se sprema, valovi dižuNije da se dolaskom SDP-a na vlast nešto promijenilo na bolje po pitanju povezanosti koja život znači. Kad smo riješili vanjska pitanja sa Slovenijom? Kada smo izručili Gotovinu Haagu? Kada smo riješili problem mita i korupcije u državnim tvrtkama i ustanovama? Kada smo se riješili Sanadera i njegove zajednice? Jedan je odgovor na sva ta pitanja: Kad nas je Europe natjerala da to napravimo.
Tako Europska unija zahtijeva cjelovitost Hrvatske i hitno rješavanje ovog pitanja, pa mudra Vlada, koje god boje bila, umjesto da shvati kako su ad hoc solucije uglavnom skupe solucije, a da konkretan plan i projekt može biti dugoročna win-win situacija i za njih i za građane, u ovom slučaju potlačene stanovnike Dubrovačko - neretvanske županije. Ono što je od krucijalne važnosti za našu Županiju je prometna povezanost i tko se ima pravo pitati i zavirivati u studiju isplativosti projekta koji se, što je najtragičnije, pravim diplomatskim pregovaranjem može financirati iz sredstava Europske unije.
Ulaganja u Dubrovnik i županijuRekao bi čovjek koji promatra situaciju iz daleka, da se naša Vlada i županijska vlast silno bore za županiju, a da eto, nikako neće, pa neće.

Međutim, kada zavrtimo film i pogledamo što je Hrvatska uložila na krajnjem jugu, dolazimo do zaključka da ih u praksi za nas ovdje boli džon.
Sveto pismo svake Vlade, državni proračun, koji kao da u radnoj verziji nosi ime 'Ne daj Dubrovniku ništa', jednom je zabilježio stavku da se odvoji nešto i za Dubrovnik. Most Dubrovnik je i službeno jedina građevina koju je 100 posto financirala država u prošlom stoljeću.
Sve ostalo, ako isključimo Luku Ploče, pokrivaju krediti EBRD koje pokriva sama investicija. Za primjer možemo spomenuti ulaganja u obnovu luke u Gružu, koju je država neposredno financirala za iznos PDV-a. Hvala im ovim putem, mada uvijek stječemo utisak prilikom rezanja vrpce da su se državni dužnosnici privatno zadužili u banci da dovrše izgradnju.
I na kraju, ostaje nam samo za čekati sutrašnje izdanje Glasa Slavonije da vidimo novu umotvorinu i bajku Siniše Hajdaša, djevojački Dončića. Očekujemo još bolji nastavak, recimo rješavanje prometne povezanosti sa dva katapulta koja bi ispaljivala iz Kleka na Bistrinu i obratno. Inače su katapulti kao stvoreni za našu regiju, primitivni i zaostali za vremenom, baš kao i ministarstvo Hajdaš djevojački Dončića.