Mehanizmi stvaranja obraštaja znanstvenicima su već poznati. U moru brojne bakterije međusobno povezuju stanice i počinju se dijeliti. Od jedne bakterije nastaju dvije i tako dalje. U doticaju s podlogom počinju stvarati biofilm na koji će se prihvatiti ostali organizmi. Količina stvaranja biofilma i diobe bakterija ovise o temperaturi mora. Što je temperatura veća to je produktivnost bakterija bolja.
U marikulturi obraštaj može znatno utjecati na proces uzgoja. Mreže na kavezima za uzgoj ribe pod direktnim su utjecajem obraštaja. Uslijed prevelikog nastanjivanja organizama na mreže promjer oka mreže se smanjuje i more više ne može cirkulirati kroz kavez te dolazi do opadanja kvalitete vode.
Kavezni uzgoj ribe se temelji na izmjeni mora iz okoliša u kavez i ako obraštaj to sprječava onda u kavezu nastaje hipoksija, odnosno smanjenje koncentracije kisika kojeg ribe koriste. Kod uzgoja školjkaša obraštaj može imati negativne posljedice ako ga se ne ukloni.
Mikroorganizme, alge i biljke koje žive na školjkašima nazivaju se i epibionti. To su svi organizmi koji žive na drugom živom organizmu. Oni mogu obrasti oko školjkaša i tako mehanički onemogućiti otvaranje ljušture i izmjenu vode. Također, u kompeticiji su sa školjkašima za hranu i kisik.
Uzgajivači redovito odstranjuju obraštaj sa školjkaša i mreža za uzgoj ribe, ali što potom učiniti s njim? Praksa je da se uklonjeni obraštaj vrati natrag u more. No, ti organizmi više nisu živi i njihovo vraćanje u more predstavlja svojevrsnu ekološku katastrofu.
Zbog velike količine mrtvih organizama počinju se razvijati bakterije koje ih razgrađuju i pri tome koriste velike količine kisika. Na jedan kilogram školjkaša dolazi 300 grama obraštaja i milijarde bakterija, takva praksa predstavlja problem.
Na uzgajalištima je nužno uspostaviti kvalitetan sustav zbrinjavanja obraštaja jer o kvaliteti mora ovisi kvaliteta proizvoda.
Mladen Višić