Što nas čeka u Schengenu: stranci će naseliti Hrvatsku, cijene nekretnina i dalje će rasti

Uglavnom, u mirovini je: šest mjeseci živi u Dalmaciji, a ostalih pola godine u Češkoj. Ovdje ljeti iznajmljuje apartmane zemljacima, a odmara se zimi jer je klima ugodnija nego kod njega kući.

Ovakvih će primjera ulaskom Hrvatske u schengenski granični režim, europski prostor od pola milijarde ljudi koji ne dijele policijske i carinske kućice i brklje, biti na milijune. Ne sumnjam da će iz bogatih zemalja Europe pohrliiti ovdje, kao što su svojedobno brojni njemački umirovljenici naselili španjolsku obalu. Hrvatsku stranci vide u puno veselijim tonovima nego mi sami.

S druge strane, bit će i naših ljudi koji će, potaknuti istim procesom integracije Europske unije, naseliti, recimo, sjever Italije, kupiti apartman, kuću u - Austriji. Cijene su se ionako manje-više izjednačile, pa zašto ne bi netko iz Umaga ili Rovinja imao vikendicu u Toskani ili razvijao posao u Italiji, a živio ovdje?

Svojedobno sam radio reportažu iz Slovenije o efektima pridruženja Dežele Schengenu. Najveću korist od toga imala su i imaju granična područja. Mesna industrija iz Nove Gorice odmah je nakon uklanjanja granica krenula s osvajanjem tršćanskog tržišta jer im policijske i carinske kontrole više nisu bile smetnja.

Također, dio građana odselio se bliže Trstu, što zbog ekonomskih, što zbog privatnih razloga, a bilo je i Talijana koji su se odlučili za poslovanje, odmor ili jednostavno život u Sloveniji s kojom su se praktički stopili u jedan prostor.

Zato nije slučajno što usporedo sa Schengenom Hrvatska preuzima i euro; što u praksi znači da postajemo "punokrvnom" članicom Unije. Nisu svi tu EU ovdje dočekali blagonaklono, a opet svi se odreda vesele europskom novcu i investicijama u Hrvatskoj.

Budimo iskreni, nikad mi ne bismo vidjeli Pelješki most da nam Europa nije dodala silnu lovu, svjesna da to postaje vanjska granica EU-a, piše Slobodna Dalmacija.

Cijeli članak pročitajte ovdje.