Saborski zastupnik Branko Bačić (HDZ) kaže kako je on, kao i preostala dva zastupnika HDZ-a Frano Matušić i HSP AS-a Ivo Šimunović, u više navrata govorio kako su Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija prometno izolirani i udaljeni, ne samo kad je u pitanju Trgovački sud, nego i ostale administracije koje su u vremenu otišle iz Grada, poput Carine, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a uskoro i Porezna i Policijska uprava.
„Puno sam puta u Saboru govorio da se i Država i Vlada ponašaju prema našoj županiji kao maćeha, i kad su u pitanju infrastrukturni projekti i ovakve regionalizacije državne uprave, a u ovom slučaju i trgovački sud. Puno puta smo postavljali pitanja u saboru i to je ono što smo mi mogli napraviti. Ako postoji logika da se još negdje otvori trgovački sud, onda je to svakako Dubrovnik, puno prije nego Pazin! Mi ćemo svakako predlagati amandman na taj zakon! A mogla je i naša gradska vlast nešto učiniti po tom pitanju, ali oni se više brinu kako će uzeti Zidine Društvu prijatelja dubrovačke starine!“, rekao je Branko Bačić dodajući kako su isto tako saborski zastupnici SDP-a iz naše županije mogli bolje izlobirati da se Trgovački sud vrati u Dubrovnik.
Lakše Pazinjanima do Rijeke nego Dubrovčanima do SplitaSaborski zastupnik SDP-a Mladen Marulić nije ništa učinio po tom pitanju jer se on, u maniri vladajućih - slaže s ovakvom regionalizacijom.
„U pripremi je nova pravosudna mreža u kojoj će se konačno ravnomjerno rasporediti broj predmeta. Trgovački i općinski sud će i dalje ostati u Dubrovniku, a gdje će biti predsjedništvo suda, manje je bitno. Moramo biti realni i prihvatiti regionalizaciju novog pravosuđa. A što se tiče HDZ-ovaca u Saboru, oni su sami izlobirali da Trgovački sud ode iz Dubrovnika, pa nije jasno o čemu sad pričaju! Pitajte te koji se brinu za Dubrovnik koliko su to investicija napravili u Dubrovniku? Koliko su dugo Kupari ostali 'zamagljeni'! Pa 20 godina nitko tamo nije došao! Koliko su puta otvarali radove na Mostu? To su neozbiljnosti, a ova Vlada takve stvari ne radi“, kategoričan je Marulić.
Njegova stranačka kolegica Tatjana Šimac Bonačić rekla je da se ona još za vrijeme bivše vlade 'borila' da Trgovački sud ostane u Dubrovniku, no kako će zbog ovog vraćanja Trgovačkog suda u Pazin zatražiti obrazloženje Ministarstva, odnosno koji su to kriteriji po kojima se sud vratio u Pazin, a nije u Dubrovnik.
„Prema mojim saznanjima, još za vrijeme bivše Vlade, kada se radila regionalizacija, ukinut je sud u Pazinu iako je imao veliki broj predmeta. Kad pogledate udaljenost između Dubrovnika i Splita, puno je veća nego od Pazina do Rijeke, međutim ne radi se samo o teritorijanoj udaljenosti, nego je kriterij broj predmeta. E, sad, treba provjeriti u Ministarstvu pravosuđa ima li i Dubrovnik dovoljno predmeta da bi se Trgovački sud mogao vratiti“, rekla je Šimac Bonačić dajući opasku kako su naši ljudi ipak malo 'prekomotni', te da u ovim situacijama treba ostati racionalan i vidjeti može li se nešto učiniti ili ne.
Još nije sve izgubljeno!U Ministarstvu pravosuđa objasnili su nam da prostorna udaljenost nije bila jedini niti odlučujući razlog vraćanja Trgovačkog suda u Pazin.
“Pored navedenog kriterija u obzir su uzeti i broj stanovnika i poslovnih subjekata te postojeća radna opterećenost i priliv predmeta na području pojedinih sudova. Na dan 31. prosinca 2013. godine Trgovački sud u Splitu – Stalna služba Dubrovnik, u kojoj su zaposlena 4 suca i 1 sudski savjetnik, u radu je imao 788 neriješenih predmeta, što nije dovoljno za ostvarenje njihove minimalne radne opterećenosti propisane okvirnim mjerilima za rad sudaca. S druge strane, priliv predmeta i radna opterećenost sudaca Trgovačkog suda u Rijeci u dijelu koji se odnosi na područje Istarske županije, kao i broj poslovnih subjekata te županije, a koji se prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od 2010. godine do danas kreće iznad 20 tisuća, ukazuju na opravdanost ustanovljavanja Trgovačkog suda u Pazinu za područje Istarske županije”, stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa RH.
Potkrijepili su to podacima da je na dan 30. lipnja 2013. godine na području Istarske županije bio registriran 20.621 poslovni subjekt, a na dan 31. lipnja 2013. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tek 7.289 poslovnih subjekata.
Ipak, nije sve izgubljeno. Ministarstvo pravosuđa je 14. siječnja započelo javno savjetovanje sa stručnom i drugom zainteresiranom javnošću radi davanja mišljenja i prijedloga. Tvrde kako će pri konačnom definiranju sudova voditi računa o dostupnosti pravosuđa građanima.
Hoće li političke snage s juga to iskoristiti i pokušati nešto učiniti, ostaje tek za vidjeti. Vremena i prilike još imaju. No, sudeći po dosadašnjem iskustvu, naše ruke u saboru nisu se baš pretrgale od borbe za Dubrovnik, jednako kao i naša gradska vlada, koja se tek sad, nakon što institucije iz Dubrovnika odlaze bez prevelike buke i negodovanja, dogovara o tematskoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj će tek raspravljati o regionalizaciji.
/DAJANA BRZICA/