Odakle vam podaci o zaposlenicima u Libertasu, i kako se dogodila situacija da su zaposlena dva pravnika?Kao pravnica sindikata sudjelovala sam u svim prijeporima između uprave i radnika, sudskim sporovima i u svim procesima oko kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora. Tako sam upoznata s kompletnom problematikom Libertasa, njenih radnika i vlasnika. Kad su prije par godina krenuli problemi s općinama krenuli su pritisci i na radnike i raskidanje kolektivnog ugovora. Zaposlena je pravnica, a njenim odlaskom na porodiljni odmah je došao drugi pravnik pa eto sad Libertas ima dva stalno zaposlena pravnika. Koliko Libertas ima problema uskoro bi se mogao očekivati još koji pravnik.
Koliko je točno brojčano stanje zaposlenih u Libertasu? Prema izvješću o poslovanju koji smo dobili na kraju 2013. godine imali su 332 zaposlenika, a prije neki dan je zaposleno još sedam vozača, no iz izvješća za 2012. godinu vidljivo je kako je 31.2012. bilo 300 zaposlenih. To znači da se izrečena povećanja novčanih izdvajanja za radnike velikim dijelom odnose i na novozaposlene radnike. Nisu samo zaposleni vozači, ima tu i zapošljavanja i na Kolodvoru, i u Radioni, i u drugim službama, a ima i premještanja na druga radna mjesta.
Za koliko su zapravo povećane plaće zaposlenicima?Rasponi koeficijenta za radna mjesta u Libertasu su od 1 do 5.100 a obračunska osnovica je 2814 kuna. Kako je već rečeno prošle godine napravljena je nova sistematizacija prema kojoj su otvorena neka nova radna mjesta ali su i većina starih preformulirana pa su napravljeni na mnogim radnim mjestima veliki razmaci u bodovima i u konačnici u novčanom iznosu pa se stvorilo veliko nezadovoljstvo među radnicima. Dok su se pojedincima povećale plaće u tisućama kuna, nekima u stotinama većini radnika su ostale iste ili povećane za veoma mali postotak ili desetak do stotinu kuna i to prvenstveno zbog novog obračuna. Na povećanje neto plaće radnika utjecalo je velikim dijelom i smanjenje prireza.
Što je s izračunom prihoda koje je spominjao vijećnik Gjaja?Gospar Gjaja je radio u Županiji i sudjelovao je i pratio tijek događanja oko svih tih višegodišnjih izračuna i preračuna troškova subvencija , napetosti i nepovjerenja suvlasnika, a sve se to odražavalo i na radnike. Ono što smrdi i što se nikako ne može dokučiti je kako uvijek nešto novo iskrsne nakon dogovora i stvara nove probleme. Vidljivo je da su problematični ti ostali ili neizravni troškovi, ali evo ima problema i u prikazivanju i priznavanju prihoda općinama. Evo ovo što je primijećeno u slučaju Mljeta očito se može naći i kod ostalih Općina. Libertas je kompleksan problem zbog svoje nedjeljivosti u većini svoje djelatnosti i to jednom treba rasčistiti. Istina sigurno je da ima tu i unutarnjih rezervi i u djelomičnoj reorganizaciji , ali spominjanje tzv.restrukturiranja ili stečaja od strane gradonačelnika je neprimjereno i brzopleto.
Može li gradonačelnik preseliti Libertas bez odluke Gradskog vijeća?U članku 17. Statuta Grada Dubrovnika stoji :
„Grad može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 16. Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili s više jedinica lokalne samouprave osnivanjem zajedničkoga tijela, zajedničkoga upravnog odjela ili službe, zajedničkoga trgovačkoga društva ili se može zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.
Odluku o obavljanju poslova na način propisan u stavku 1. ovoga članka donosi Gradsko vijeće. Temeljem te odluke gradonačelnik sklapa sporazum o osnivanju zajedničkoga upravnog tijela, kojim se propisuje financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika te druga pitanja od značenja za to tijelo.“
Također u članku 32. stoji da Gradsko Vijeće daje prethodnu suglasnost skupštinama trgovačkih društava, kojih je Grad izravan ili neizravan vlasnik, o pitanjima odlučivanja u statusnim promjenama, sukladno članku 61. Statuta;
„Trgovačka društva kojih je osnivač Grad ili u kojima Grad ima udjela ili dionica, samostalna su u obavljanju svoje djelatnosti i poslovanja, sukladno zakonu, propisu temeljenom na zakonu, ugovoru ili statutu društva.
Skupštine trgovačkih društava i predstavnici Grada u skupštinama trgovačkih društava dužni su pribaviti prethodnu suglasnost Gradskoga vijeća za odlučivanje o statusnim promjenama trgovačkih društava (priključenje, pripajanje, spajanje, preoblikovanje i prestanak).“