Stanovnici Gromače na poklon su dobili dvije i pol tisuće sadnica uz savjete stručnjaka. Obećana je tom prilikom voda, brzi internet koji bi, kako je tada najavljivao Vlahušić, treba "stići" u svako domaćinstvo. Uz takva seoska gospodarstvo u Gornjim selima uvijek dolazi i uspješniji turizam.
Gdje su Gornja sela danas, žive li i rade li?HDZ-ov vijećnik Đuro Market tvrdi kako je projekt oživljavanja gornjih sela započela prošla, HDZ-ova, gradska uprava, a odgovor na svoje pitanje postavljeno na Gradskom vijeću zatražio je pismenim putem koje će, kako smatra, dobiti pet minuta prije iduće sjednice Gradskog vijeća.
"Je li projekt razvoja seljačkih domaćinstava Gornjih sela definitivno neslavno propao ili još ima nade? Projekt razvoja turizma u Gornjim selima ograničeno je na razdoblje od tri godine a nikada, koliko vidimo, nije dao rezultate, ideja nije zaživjela zbog loše provedbe programa razvoja na terenu. Napominjem da se projekt konstanto u predizbornoj kampanji naglašavao i stavljao u prvi plan“, govori Đuro Market.
Tvrdi da Vlahušićeva uprava nije došla u "prazan prostor" već uredno započet projekt ruralnog turizma u koji su se ulagane velike nade. Mnogi su tada, tvrdi Market, ulagali novce u turizam ali se dogodilo da im se uloženo naposljetku nije isplatilo.
Promašeni projekt uz niz mjera?"Kada smo prije tri godine obilazili Gornja sela uvjerili smo se da su obnovljene kuće, neka su domaćinstva nabavila konje i magarce, u to vrijeme održavali smo u selima i sjednice poglavarstva gdje su se seljani izjašnjavali, postavljali pitanja i dobivali odgovore“, govori Market.
Na Gromači je tada sagrađena škola kao "pupak" Gornjih sela, a započeli su se održavati zabave, plesnjaci, sastanci, sjednice i humanitarne akcije. Đaci Gornjih sela obuhvaćeni su stipendijskim programom gradskog ureda za školstvo, a davala se i nepovratna pomoć domaćinstvima socijalnih slučajeva. Od toga danas ne ma više ništa.
Od godine do dogodine"Grad je omogućio jednokratne financijske pomoći u iznosu od 10 do 20 tisuća kuna za seoska domaćinstva koja se otvore za turizam i registriraju za obavljanje djelatnosti te pomoć u koordinaciji s turističkim agencijama“, govori predsjednica gradskog vijeća Olga Muratti.
"Glavni projekt i osnovni preduvjet zadržavanja života je vodovodni i kanalizacijski sustav jer se ne može očekivati da će se turizam razvijati u krajevima bez vode. U tijeku je projekt Jadran vrijedan 100 milijuna kuna, a do kraja iduće godine sva bi domaćinstva trebala dobiti priključak na vodovod“, stigao je "Vlahušićevski" odgovor iz Grada Dubrovnika.
Drugi veliki infrastrukturni projekt je Primorska cesta za koju je Grad Dubrovnik u više navrata predlagao sufinanciranje ŽUC-a i HC-u. "Očekuje se povećanje dinamike izvođenja ovog projekta kada se definira trasa koridora preko Neuma“, stoji u priopćenju i navodi se kako će Grad Dubrovnik u sklopu projektiranja ceste Mokošica – Most – Osojnik naručiti i projekt rekonstrukcije i obnove ceste koja će Osojnik i Pobrežje spojiti s dubrovačkim Gornjim selima i približiti ih Gradu za što će se izdvojiti 150 tisuća kuna, a dogodine će se osigurati potrebna sredstva za rekonstrukciju ceste.
Pravo je pitanje je što o svemu misle Primorci?