Što trebate znati o glikemijskom indeksu?

Glikemijski indeks postaje važan dio nutricionističkog plana prehrane za osobe koje pate od kroničnih bolesti. Mnoga istraživanja su pokazala da kontrola glikemijskog indeksa postaje važan dio pravilne prehrane i smanjenja rizika od nastanka rbolesti.

Kontrola glikemijskog indeksa je korisna, ali i poprilično izazovna. Znanost još uvijek nije dovoljno istražila glikemijski indeks i njegov utjecaj na tijelo pa postoje brojna pitanja na koja ne postoje znanstveno utemeljeni odgovori. Kako znanost napreduje, tako znanstvenici odgovaraju na veći broj pitanja i uče o ulozi glikemijskog indeksa u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti.

1980. godine ga je otkrio doktor David Jenkins, profesor na Sveučilištu Toronto, ali i liječnik u bolnici u Torontu. Otkrio je da je glikemijski indeks usko povezan s namirnicama koje sadrže ugljikohidrate i da utječe na razinu glukoze (šećera) u krvi, prenosi centar zdravlja.

Glikemijskim indeksom se mjeri razina šećera u krvi koja raste ili pada nakon konzumiranja određene vrste namirnica. Što je broj veći, to je razina šećera u krvi veća. Čista glukoza najbrže podiže razinu šećera u krvi i koristi se kao reprezentativna brojka koja ima vrijednost 100. Sve ostale namirnice se uspoređuju s tom brojkom i tako im se dodjeljuju vrijednosti.

Kako GI funkcionira?

Vrijednost glikemijskog indeksa se određuje brzinom razgradnje namirnice i pretvaranja spojeva u glukozu, odnosno šećer, koji je tijelu najvažniji izvor energije. Namirnice s visokim glikemijskim indeksom se razgrađuju brzo i uzrokuju nagli porast šećera u krvi. Namirnice s niskim glikemijskim indeksom se sporije razgrađuju i razinu šećera u krvi duže vrijeme održavaju uravnoteženom.