Naime, prema mišljenju stručnjaka, tržište mita je zadnjih godina bilo u stagnaciji, pa čak i recesiji, ali je prošle i ove godine primjećeno stidljivo poboljšanje.
‘Neka je riječ samo o nekoliko postotaka rasta, ali taj rast je u ovim okolnostima izuzetno značajan. Ako smo mi, kao vlasnici ili najmoprimci, dubrovačkih lokala u stanju da bar za podmićivanje izdvajamo više novca, ako već ne možemo za hranu, garderobu ili kulturni život, to ulijeva nadu da bi se poboljšanje moglo vremenom ‘preliti’ i u druge sfere našeg života’, kaže Srđan Konsuo, vlasnik pečenjarnice ‘Žutopas’ na Prijekom.
Analitičari Instituta ‘Topolo-Imotica-Štedrica’ iz Ošljega, koji se bavi proučavanjem korupcijskih alternativa, su međutim nešto oprezniji u ocjenama i prognozama. U tom institutu, naime, tvrde kako nije baš najtočnije da rast visine mita komunalnim redarima, kako bi zažmirili na nekoliko stolova viška, automatski znači i da su građani postali platežno sposobniji.
‘Cijena korupcije komunalnog redara, u posljednjih nekoliko godina, je značajno porasla na globalnoj razini, tako da se taj rast neminovno odrazio i na cijenu koruptivnih radnji u Dubrovniku. Primjera radi, korupcija je u okolnim gradovima porasla u prosjeku za oko 20 posto, u Hercegovini čak 30, dok je kod nas taj rast nešto manji, i iznosi oko 10 posto, što je također veliki udarac na naš budžet, s obzirom na visinu naših prosječnih mjesečnih plaćanja najamnine gradu Dubrovniku’, kaže za Porta Loko Hajdar Malohodžić, poznati dubrovački ugostitelj.
Prema njegovim riječima, cijena korupcije znatno je niža ukoliko je inicirana od strane samog komunalnog redara koji želi biti podmićen. Ipak, mnogo su češći slučajevi kada korupciju iniciraju sami ugostitelji, dakle njena cijena u tom slučaju značajno raste.
‘Kada ugostitelj sam ponudi mito, druga strana smatra kako mogu diktirati uvjete i visinu iznosa, tako da mito često u takvim situacijama bude pretplaćen. Stoga je prosječan iznos nešto veći, pa se statistički može reći kako je u pitanju rast, ali mi smatramo da ti podaci nisu u potpunosti realni’, zaključuje Ivo Soprano s instituta ‘Topolo-Imotica-Štedrica’ iz Ošljega. /Krkljava Bubaić Bube/