PIŠE: MARINA TENŽERA
Ljudi u kavezima? Nije više riječ o filmovima strave s futurističkim projekcijama kao u američkom filmu 'Igre gladi', već se doista Europa počela neviđenom brutalnošću obračunavati s beskućnicima, kao i u partnerskoj SAD-a gdje već desetljećima siromasi spavaju ne samo po ulicama, već i sa štakorima, (kojima se i hrane), duboko u podzemljima velikih nebodera u kanjonima Manhatanna, zgradama Bronxa, Staten Islanda i Brooklyna, odnosno, diljem SAD-a.
Uz američke korporacije, bankarski sustav i GMO hranu, EU očito uvozi i američku nacističku politiku zaštite od siromašnih. Uz današnji Svjetski dan beskućnika valja podsjetiti da je slavno britansko Sveučilište Cardiff neviđenom beskrupuloznošću nedavno ugradilo kaveze za siromahe pored ventilacija s toplim zrakom. Nakon već postavljenih šiljaka u glavnom gradu Britanije na javnim površinama supermarketa, kojima se bogati zaštićuju od siromaha, sada bogati turisti više ne moraju ići gledati izmučene životinje po zoo parkovima, London Tower, Milenijski most, Londonsko Oko, Tate Modern, Nacionalnu galeriju ili Muzej Madme Tussaud, već mogu zgodno snimiti ljude u kavezima, a možda im baciti malo kruha, baš kao vrapcima.
Nevjerojatno, ali istinito, s 'humanim' obrazloženjem, da su kaveze 'ugradili zbog javnog zdravlja i sigurnosti', glasnogovornik sveučilišta izazvao je gnjev studenata od koji je Lewis Hopkins zapisao na svom blogu da ne može vjerovati da ljude stavljaju u 'hladne, ružne kaveze fiksirane uz ventilacijske otvore u koje ulaze povremeno beskućnici, šuteći, ne izazivajući nikakve probleme, ne okupljajući se u grupama', zaključivši da je zgađen i osramoćen ovakvim postupkom jednog od najprestižnijih sveučilišnih institucija na svijetu.
Šiljici koji su trebali zaustaviti 'beskućnike u spavanju pred trgovinama', pak, izazvali su ranije gnjev u Londonu pa su aktivističke grupe prikupile više od 130 000 potpisa za micanje istih ispred supermarketa. Valja podsjetiti da čak 30 američkih gradova ima zakone kojima „spriječava sjedenje ili ležanje na javnim površinama“, kako izvješćuje američka Nacionalna koalicija za beskućnike u Izvještaju iz 2009. godine.
Štoviše, kako je već godinama globalno u porastu i trgovina ljudima, a u EU bogati mogu jeftino doći do bubrega od brojnih nesretnih afričkih i azijskih azilanata koji pokušavaju naći spas od ratova i bolesti u Europi, prodajući vlastite organe za putovnice, možemo se samo pitati gdje su nestala osnovna prava čovjeka, ljudskost i humanizam stvaran stoljećima upravo na tlu Europe koja se s razlogom ponosi svojim velikim i brojnim kulturama?
Očito je 21. stoljeće sa svojim korporativnim mentalitetom zaronilo duboko u tamne robovlasničke dubine vremena kada su ljudi tretirani kao roblje, prodavani i bičevani na tržnicama Rima i drugih gradova i izvoženi kao stoka na druge kontinente. Ako se sada i naprestižnija europska sveučilišta „štite“ kavezima od ljudi koje su najčešće banke pretvorile u beskućnike, onda je 21. stoljeće potpisalo potpuni moralni poraz. Tko zna, možda se vrate i gladijatorske borbe gdje će se gladni opet na tlu Europe boriti za hranu?
U povodu Svjetskog dana beskućnika i Hrvatska mreža za beskućnike upozorila je da kapaciteti prihvatilišta i prenočišta, od kojih je trenutno 13 u Hrvatskoj, ne mogu više prihvatiti oko tisuću osoba bez smještaja. Štoviše, upozoravaju da niz gradova još uvijek nema adekvatinih prostora za ljude bez doma, a procjene govore da je minimalno još toliko ljudi na ulicama, bez ikakvog smještaja, te da više tisuća hrvatskih građana boravi u neadekvatnim uvjetima poput brodova, kamp kućica, bez struje i vode, u podrumskim stanovima i garažama.
Štoviše, kako upozoravaju u Mreži za beskućnike, Zakon o socijalnoj skrbi, donesen prije tri godine, definirao je obavezu za velike županijske centre da otvore ili prenoćište ili prihvatilište, no u nekim gradovima to pitanje još nije riješeno. Jedan od njih je i Vukovar, u kojemu će se održati okrugli stol "Prijatelji Vukovara", u organizaciji udruge "Prva inicijativa" i partnerstvu Hrvatske mreže za beskućnike.
Na okruglom stolu će predstavnici Mreže prezentirati primjere pozitivne prakse u zaštiti života beskućnika, kao i mjere koje poduzimaju njihove lokalne zajednice u cilju suzbijanja siromaštva. Razmotrit će se mogućnosti otvaranja prihvatilišta u Vukovaru, a sudionici će posjetiti i donirati tamošnju Socijalnu trgovinu, te obići potencijalnu lokaciju za otvaranje pučke kuhinje u tom gradu.
Održat će se i Dan otvorenih vrata prihvatilišta i prenoćišta koja će od 8 do 20 sati biti otvorena za sve zainteresirane građane, institucije, donatore i volontera. Koliko će broj beskućnika narasti slijedeće godine zbog neučinkovite socijalne politike države, deložacija i Ovršnog zakona posve je neizvjesno jer se broj deložacija enormno povećao. /Marina Tenžera/