Suočeni s lošijim rezultatima ove sezone, mnogi se iznajmljivači pitaju koliko su konkurentni na tržištu i što trebaju napraviti kako bi se bolje pripremili za novu turističku sezonu. Osim ulaganja u opremu apartmana, što je uvijek dobra ideja, potrebno je obratiti pozornost i na prezentaciju onoga što nudimo. Čak i ako nemate apartman prvi red do mora, itekako možete biti uspješni u iznajmljivanju i privući nove goste s autentičnom i dobrom pričom.
- Današnji posjetitelji sve su zahtjevniji, traže dodatne sadržaje, motivirani su drugim vrijednostima, aktivnim odmorom u prirodi, integriranjem i doprinosom koji mogu dati lokalnoj zajednici - riječi su stručnjakinje u brendiranju turističkih destinacija Mirne Karzen, direktorice tvrtke Karzen i Karzen, koja je za portal 100posto.hr govorila o važnosti dobre priče u turizmu i tome kako pronalazak iste može promijeniti život malih iznajmljivača.
Kako pronaći dobru priču?
Brendiranje je složen proces, započinje Mirna. U turizmu je cilj brendirati destinaciju, mjesto ili regiju, a to je dugotrajan proces koji iscrpljuje i zahtijeva koordiniranost i strukturu. Kod nas taj dio nije dovoljno razvijen, a potencijali su još samo potencijali i zato cijelu državu nose brendovi poput Istre, Dubrovnika i Hvara. Možda najpoznatija priča o brendiranju naše zemlje je upravo ona iz Dubrovnika, koji je svjetsku slavu stekao nakon što se tamo snimala popularna HBO-ova serija Igra prijestolja. Tako je nedavno, na međunarodnom turističkom sajmu u Kini, Hrvatska osvojila nagradu za doživljaj filmske ture "Igre prijestolja", a i Vis je postao popularniji nakon što se tamo na setu snimanja filma "Mamma Mia" prošetao Pierce Brosnan.
Koje korake naši privatni iznajmljivači mogu poduzeti?
- U moru smještajnih ponuda, iznajmljivači kratkoročno trebaju pronaći jedinstven način na koji se mogu izdvojiti i promovirati. Ne trebaju čekati da se sve kockice poslože jer to se možda niti neće dogoditi. A promovirati se mogu kroz povezivanje s drugim turističkim ili kulturnim operaterima, muzejima ili sportsko-rekreativnim centrima kako bi posjetitelji mogli uz smještaj dobiti i povoljnije cijene ulaska na koncerte, izložbe, muzeje ili fitness centre. Mogu također podržati ekološke ili sportske aktivnosti jer tada smještaj nije samo prenoćište, nego dio priče, dio tog iskustva.
- Sve su popularniji tzv. bike and bed ili run and bed smještaji, u kojima ljubitelji ovih outdoor aktivnosti uz krevet dobiju i informacije o obližnjim stazama, servisima za bicikle i slično, a dočekaju ih i energetska pića ili pločice. Ili podržavaju lokalna događanja, što također posjetiteljima pokazuje da osim smještaja dobivaju i dodanu vrijednost - priču - objašnjava stručnjakinja.
Dobar je primjer takve inicijative festival aMORE - prvi u potpunosti posvećen očuvanju našeg mora. Organizatori festivala pozvali su sve iznajmljivače da postanu ambasadori mora tako da uvedu letak s deset malih stvari koje svatko može učiniti za naše more ili ga postave na svojim stranicama na društvenim mrežama. Čak i ovakva mala djela znatno mijenjaju poslovanje jer odjednom posjetitelj može povezati vaš smještaj s određenim vrijednostima i vidjeti da ih aktivno promičete.
Deset koraka od priče do doživljaja
1. Priča: Smislite priču koja će služiti kao nit vodilja za cijelu rutu/putovanje. Priča mora biti u skladu s vrijednostima odredišta, kao i s "vizijom" ciljnog tržišta. Primjerice, ako se nudi iskustvo otkrića ili pustolovine, ono se može predstaviti kao "potraga" u kojoj klijenti moraju pronaći blago na nekom posebnom mjestu odredišta. Priča može biti i naziv rute/paketa, stoga je potrebno pažljivo odabrati privlačno ime.
2. Izvrsna usluga: Kulturni turizam i putovanja motivirana posebnim interesom privlače ljude koji dobro poznaju proizvod, plaćaju visoku cijenu i stoga očekuju izvanrednu uslugu. Posebna se pozornost mora obratiti na pojedinosti.
3. Savladavanje jezika: Da bi se posjetitelji osjećali ugodno i uživali u svojem iskustvu, osobe koje su zadužene za provedbu aktivnosti i koje će biti u kontaktu s posjetiteljima trebale bi tečno govoriti njihov materinski jezik i, po mogućnosti, poznavati njihovu kulturu.
4. Autentičnost: Kulturne turiste i turiste motivirane posebnim interesom često ne zanimaju konvencionalna turistička mjesta, nego originalna, jedinstvena i autentična odredišta. Turistima treba omogućiti da stupe u stvaran kontakt s lokalnim stanovništvom te da iskuse kako lokalno stanovništvo živi i radi.
5. Prilagođavanje: Proizvod, odnosno rutu treba prilagoditi potrebama klijenata te se osnovni proizvod treba promijeniti kada je to nužno, imajući na umu mogućnosti prilagodbe i povezano radno opterećenje.
6. Osjećaji: Velika se pamtljivost postiže kada se kod posjetitelja pobude osjećaji. Stoga se preporučuje smišljanje aktivnosti koje izazivaju pozitivne osjećaje poput sreće, smijeha i divljenja. Pokušajte uključiti svih pet osjetila: njuh, miris, okus, dodir i sluh, kao i osjećaje i humor.
7. Dobrodošlica: Važno je pružiti turistima prijateljsku dobrodošlicu, koja se može nadopuniti paketom dobrodošlice, uz osobnu prilagodbu korištenjem kartica s imenom, posebnim darovima za svaku dob i slično, kada je to moguće, ili posebnim popustima.
8. Druženje: Uključivanje i poticanje ljudi na suradnju u aktivnostima potiče timski duh, kao i stvaranje osobnih veza, a time i pamtljivost. Stoga je od prvoga dana potrebno uložiti napor u to da se ljudi međusobno povežu.
9. Iznenađenje: Iznenađenja uvelike doprinose pamtljivosti pa uporaba elemenata iznenađenja može biti dobra ideja. Oni se, po mogućnosti, ne bi trebali doimati kao unaprijed pripremljeni i, ako je moguće, trebali bi biti usklađeni s pričom.
10. Suveniri: Klijenti vole ponijeti suvenire kući i prisjetiti se onoga što su doživjeli. Suveniri mogu biti još bolje zapamćeni ako su klijenti sudjelovali u njihovu stvaranju, a posebno ako su povezani s nečim lokalno autentičnim (npr. izrada lokalne hrane ili pića; gradnja suhozida ili volontiranje u lokalnoj udruzi).
CIJELI TEKST PROČITAJTE OVDJE.