Iako svijet, koliko može strpljivo, čeka da se cjepivo protiv COVID-19 ostvari, pitanja ne nedostaje. Kada ćemo dobiti cjepivo? Kako će se distribuirati? Hoće li biti učinkovit koliko se nadamo?
Usred ovih silnih nepoznanica, postoji još jedno važno pitanje koje moramo postaviti. Koliko će ljudi odabrati cijepljenje protiv koronavirusa kad postanu dostupna? Odgovor bi vas mogao iznenaditi.
Suočivši se s tako opasnim virusom - pandemijom bez presedana u živom sjećanju - bilo bi lako pretpostaviti da će jasne opasnosti od COVID-19 smanjiti nesklonost ili odbijanje cijepljenja. Takva bi pretpostavka, međutim, bila pogrešna.
Fenomen protivljenja cijepljenju - nazvan "Nepovjerenje cijepljenju" (Vaccine hesitancy) - službeno se smatra jednom od najstrašnijih globalnih prijetnji zdravlju (i to u svijetu prije pandemije).
Danas rizici koji proizlaze iz nepovjerenja cijepljenju predstavljaju još ozbiljniji problem, a novo istraživanje naglašava opseg problema s kojim se suočavamo.
U globalnom istraživanju provedenom u lipnju u kojemu je sudjelovalo preko 13 000 ljudi iz 19 zemalja, većina ljudi nagovijestila je kako će vrlo ili donekle vjerojatno uzeti cjepivo protiv COVID-19 koje se pokazalo sigurnim i učinkovitim. To su dobre vijesti.
Loša vijest je da je većina ljudi iznosila samo 71,5 posto sudionika u istraživanju. Drugim riječima, gotovo svaka treća od 10 osoba rekla je da ili ne bi uzimale cjepivo (što ukazuje na odbijanje), ili su neutralne (što ukazuje na kolebljivost).
Još više zabrinjava činjenica da je 19 zemalja koje su anketirani istraživači odabrali bilo među najteže pogođenim državama u vrijeme ankete u pogledu broja prijavljenih slučajeva COVID-19.
(Lazarus et. al, Nature Medicine, 2020)
Iznad: Postotak ispitanika u svakoj zemlji koji su pozitivno odgovorili na pitanje 'Ako se COVID-19 cjepivo pokaže sigurnim i učinkovitim te bude dostupno, ja ću ga uzeti'.
Kao što istraživači ističu, ovakve bi se brojke mogle pretvoriti u desetke milijuna potencijalnih izbjegavatelja cjepiva u stvarnom svijetu ako bi se donijele iste odluke; istraživanja poput ovog nisu nužno čvrst prediktor stvarnog unosa cjepiva, budući da odluke o cjepivima ovise o brojnim čimbenicima i mogu se s vremenom mijenjati, priznaju istraživači.
Sveukupno, prihvaćanje cjepiva široko se razlikovalo među različitim zemljama, a najviše su prihvatili ljudi u Kini (88,6 posto), dok je Rusija pokazala najmanji prihvat (54,9 posto), a Poljska najveći udio negativnih odgovora (27,3 posto).
Općenito, ljudi s višim prihodima i većim obrazovanjem vjerojatnije su pozitivno reagirali na cjepiva, kao i žene u usporedbi s muškarcima i starije osobe u usporedbi s mlađim ljudima.
Nepromjenjivo je da je povjerenje u cjepivo bilo veće u zemljama u kojima su ljudi imali više povjerenja u svoju vladu.
"Svi ispitanici, bez obzira na nacionalnost, izvijestili su da bi bilo manje vjerojatno da će prihvatiti cjepivo protiv COVID-19 da ga nalažu poslodavci", objašnjavaju autori studije koju vodi istraživač zaraznih bolesti Jeffrey Lazarus sa Sveučilišta u Barceloni.
"Ovo otkriće u svim zemljama s visokim i niskim udjelom prihvaćenih cjepiva sugerira da je promicanje dobrovoljnog prihvaćanja bolja opcija za poslodavce."
Sveukupno, istraživači kažu kako njihovi rezultati pokazuju kako vlade i zdravstvene vlasti trebaju biti spremne za rješavanje nepovjerljivosti u cjepivo i izgradnju pismenosti o cjepivima u javnosti, tako da ljudi odluče prihvatiti mjere imunizacije protiv COVID-19 kad postanu dostupne.
Jasna i dosljedna komunikacija iz različitih pouzdanih izvora bit će presudna u izgradnji povjerenja javnosti u programe cjepiva, a vrijeme je najvažnije. Naknadna anketa provedena nakon ove ankete sugerira da nepovjerljivosti u cjepivo zaista može rasti, iako se približavamo puštanju cjepiva.
U pozadini sve te kolebljivosti, sumnje i zbrke, slučajevi COVID-19 u svijetu još uvijek rastu, a ulog je veći nego ikad.
"To što smo daleko od univerzalne spremnosti za prihvaćanje cjepiva COVID-19 razlog je za zabrinutost", pišu istraživači.
"Sve dok i dok se podrijetlo tako širokih razlika u spremnosti za prihvaćanje cjepiva COVID-19 ne razumije i ne riješi, razlike u pokrivenosti cjepiva između zemalja mogle bi odgoditi globalnu kontrolu pandemije i društveni i ekonomski oporavak koji bi uslijedio."
Nalazi su objavljeni u Nature Medicine.