Poručili su to Pelješčani nakon presude koja je dala za pravo borcima za zaštitu okoliša i ljubiteljima prirode, koji su mjesecima upozoravali na štetnost vjetroelektrane za ptičji svijet. Poglavito velike zaštićene ptice grabljivice, koje se nastanjuju na brdu Sveti Ilija ili pak prelijeću ovo područje na putu prema Africi, piše
slobodna.
Podsjetimo, Upravni sud u Splitu poništio je rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti izgradnje vjetroelektrane Bila Ploča na Pelješcu, koju je namjeravala graditi njemačka tvrtka WPD iz Bremena, jer je utvrdio da studija utjecaja na okoliš nije bila stručno utemeljena. To je prva presuda koja zaustavlja izgradnju vjetroelektrane na području očuvanja značajnom za zaštitu ptica u Hrvatskoj.
- Udruga Biom, koja je i podnijela tužbu, već godinama upozorava na nestručno izrađene studije i nepravilnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš i ekološku mrežu Natura 2000 gdje je uvršteno i područje Pelješca. Nakon što je Ministarstvo donijelo rješenje kojim je izgradnja vjetroelektrana Bila ploča ocijenjena prihvatljivom za okoliš i ekološku mrežu, iako se područje zahvata nalazi na važnom koridoru preleta ptica, udruga Biom pokrenula je sudski spor - kazao nam je Krešimir Mikulić, direktor udruge Biom.
Već za vrijeme javne rasprave upozoravali smo na stručnu neutemeljenost studije i apsurdnu situaciju da se planira izgradnja vjetroelektrane na području koje su državne institucije za zaštitu prirode identificirale kao međunarodno značajno za zaštitu ptica. Prostorno loše pozicionirane vjetroelektrane mogu izazvati visoku smrtnost kod ptica i šišmiša koji stradaju zbog sudara s elisama vjetroturbina, smatraju u udruzi Biom.
- Ni većina članova stručno-savjetodavnog povjerenstva niti tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša nisu vidjeli prepreku odobrenju za izgradnju vjetroelektrane na prijevoju iznad Orebića, preko kojeg prelijeće velik broj ugroženih vrsta ptica, uglavnom ptica grabljivica - kaže Mukulić.
- Vjetroelektrane imaju velik utjecaj na krupne ptice grabljivice koje imaju nisku stopu razmnožavanja i let u visini upravo elisa vjetroelektrana - pojašnjava Mikulić, naglašavajući da ptice u vjetroelektrani ne vide opasnost i često ih zahvati elisa i pokosi ih. Kada uzmemo u obzir surog orla koji godišnje ima samo jedno mlado onda je valjda svima jasno da vjetroelektrane ugrožavaju njegovu populaciju. Upravo je na području Svetog Ilije označeno stanište suroga orla, koji tamo obitava i razmnožava se, dok druge ptice tim koridorom iz doline Neretve migriraju prema Africi, a vjetroleketrana Bila ploča je bila predviđena upravo na prijevoju preko kojega prelijeću ptice - veli Mikulić.
Kako doznajemo, Udruga Biom vodi pred upravnim sudovima u Hrvatskoj još tri tužbe koje osporavaju izgradnju vjetroelektrana na širem području Velebita i Dinare, također na područjima značajnim za zaštitu ptica.
Nakon odluke Upravnog suda, kojim se definitivno odbacuje mogućnost izgradnje vjetroelektrane na Biloj ploči, odahnuli su i stanovnici Pelješca.
Njemačka tvrtka WPD iz Bremena, jedan od najvećih europskih investitora u vjetroelektrane, nakon vjetroparka na predjelu Ponikve namjeravala je graditi i na Biloj ploči, no to sada nakon ovakve presude Upravnog suda više neće biti moguće.
Kritičari projekta, ekološke udruge i lokalno stanovništvo uglavnom su isticali da je “potrošnja” prostora pretjerana jer se planiralo spuštanje jedanaest vjetroagregata linearno duž brda u duljini od sedam kilometara.