U svijetu postoji sedam vrsta morskih kornjača od kojih zelena želva (Chelonia mydas), karetna želva (Eretmochelys imbricata), kempijeva želva (Lepidochelys kempii), glavata želva (Caretta caretta), pacifička maslinasta želva (Lepidochelys olivacea) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea) žive u svim oceanima dok se ravnoleđa želva (Natator depressus) nalazi samo u australskim vodama.
Zanimljivo je da morske kornjače godinama plivaju u oceanima da bi se na kraju vratile na mjesto polaska i ispustile svoja jajašca. Put od hranidbenih područja do mrijestilišta može biti i do 1600 kilometara. Životni vijek morskih kornjača ispunjen je opasnostima, pogotovo kod mladih jedinka. Na kopnu, predatori kao što su ptice, rakovi čak i lisice, iskoristit će male i ranjive morske kornjače. Čak i kada dospiju do mora većina ih postaje plijenom riba.
Međutim, najveće prijetnje morskim kornjačama ne predstavljaju prirodni predatori nego ljudi. Iako su sve vrste morskih kornjača zaštićene, još uvijek se suočavaju sa slučajnim ulovom u ribolovne alate. Samo se u Jadranskome moru svake godine ulovi preko 5 tisuća morskih kornjača. Još veći problem predstavljaju mreže stajačice u kojima se morske kornjače uguše zbog nemogućnosti kretanja. Uz to, veliki broj ugiba od gutanja plastičnih vrećica i ostalog otpada koji se baca u more iz razloga što plastične vrećice izgledom nalikuju meduzama koji su plijen morskih kornjača.
Razvoj turizma i industrijalizacija dodatno otežavaju prirodna staništa morskim kornjačama dok su lov i iskorištavanje jaja glavni uzroci drastičnog pada i brojnosti populacija na svjetskoj razini. U nekim se zemljama jaja smatraju afrodizijakom. Morske kornjače se izlovljavaju radi mesa, koje se koristi za pripravu juha i zbog kože za izradu kožnih proizvoda, dok se vanjski oklop prodaje kao suvenir. Još jedan veliki problem koji ugrožava život morskih kornjača jest onečišćenje mora. Naftni nusprodukti i odlaganje otpada u more ugrožavaju morske kornjače, a kemijski im otpad može oslabiti imunološki sustav što ih čini izloženijim bolestima.
Morske kornjače prepoznate su kao jedna od najugroženijih skupina na svijetu i sve vrste su uvrštene na IUCN-ov (International Union for Conservation of nature - Međunarodni savez za očuvanje prirode) Crveni popis: glavata želva, sedmopruga usminjača i pacifička maslinasta želva su rizične, zelena želva je ugrožena, karetna i kempijeva želva su kritično ugrožene. Status očuvanja ravnoleđe želve je nejasan zbog nedostatka podataka.
Trenutno se poduzimaju mjere kako bi smanjili problem slučajnog ulova, no potrebno je razviti ribolovne tehnologije koje bi smanjile takav ulov. Ostale poduzete mjere: pod zaštitom je uspostavljeno sve više značajnih područja za morske kornjače, smanjuje se morski otpad, vrši se monitoring gnijezda morskih kornjača, a doneseni su i zakoni koji spriječavaju neodgovorni razvoj infrastrukture na plažama gdje morske kornjače odlažu jaja. Ovo je još jedan primjer ljudske sebičnosti, pohlepe i zlonamjernog iskorištavanja prirodnih resursa. Nakon izumiranja vrste povratka nema, iz tog je razloga iznimno bitno poštovati prirodu.
Andrea Nikolov (studenta Odjela za akvakulturu)