'SVE ŠTO MOŽETE ZAMISLITI PRIRODA JE VEĆ STVORILA' Lijekovi iz morskih dubina

U današnje vrijeme, napredne tehnologije, sve je moguće proizvesti u epruveti. Čovjek se vraća moru, kolijevki života. Istražuju se razni spojevi koje proizvode i luče morskih organizmi.

Beskralješnjaci i alge proizvode te spojeve kao obranu od predatora i bolesti te kako bi ulovili plijen i borili se za prostor.  

Stručni naziv tih spojeva je sekundarni metaboliti ili bioaktivni spojevi koji su postali predmet istraživanja u biomedicini farmakologiji. Mogu biti vrlo korisni ljudskom rodu za suzbijanje bolesti ili poslužiti kao anestetici.

Istraživači prikupljaju organizme iz mora, iz njih se raznim metodama detektira bioaktivnost te izoliraju  bioaktivni spojevi. Nakon niza postupaka sinteza i testiranja kreće kontinuirana proizvodnja, postupak može trajati 10 do 15 godina.

Alge

Alge se koriste od davnina u prehrani i alternativnoj medicini azijskih zemalja. Predstavljaju hranu niske kalorijske vrijednosti, s visokim udjelom minerala, vitamina, bjelančevina, i niskim udjelom masti. Bogat su izvor polisaharida, vitamina A, B, C, D i E, riboflavina, niacina, folne kiseline i minerala poput kalcija, fosfora, natrija, kalija. 

U biomedicini i farmaceutici najvažniji spojevi iz algi su sulfatni polisaharidi. Njihova koncentracija varira prema glavnoj podjeli na zelene (ulvan), crvene (karagenan i agar) i smeđe alge (fukoidan i laminarin).

Korisna svojstva ovih spojeva su: antikoagulacijske, antivirusne, antioksidacijske, antikancerogene i protuupalne aktivnosti.  

Spojevi zelene alge, Monostroma nitidum imaju šesterostruko veću antikoagulacijsku aktivnost od lijeka heparin.

Crvene alge svojta Dumontiaceae, Gigartina i Nothogenia sadrže antivirusne spojeve, koji pomažu u liječenju herpesa.

Spoj iz crvene alge Porphyra yezoensis inaktivira tumorne stanice. 

Pigmenti iz smeđih algi kao što su fukoksantin i karotenoidi snažni su antioksidansi.

Iz smeđe alge Ecklonia cave izoliran je spoj koji inducira smrt tumornih stanica.

Beskralješnjaci

Beskralješnjaci, pogotovo sesilni organizmi, koji se ne miču, su bogat izvor bioaktivnih spojeva. Razlog tome je kompeticija za prostor, obrana od predatora i ulov plijena. Spužve i koralji međusobno se bore za prostor a to rade izlučivanjem raznih spojeva koji utječu na rast i proliferaciju protivnika.

Spužva Tethya crypta, je prvi morski organizam na kojem su obavljena istraživanja o kemijskim svojstvima pojedinih spojeva.  Istraživači Bergmann i Feeney 1951. pronašli su je u okolici Kariba, iz nje su identificirana i izdvojena dva spoja: citarabin, korišten za liječenje raka bijelih krvnih stanica, i vidarabin antivirusna svojstva protiv herpesa.

Morski puž Conus magus, koristi ''harpun'' s otrovom (neurotoksin) kako bi paralizirao plijen. Taj otrov koristi se u farmakološkoj industriji kao analgetik protiv bolova jer otrov blokira živčane impulse. Proizvod se zove Prialt® i sadrži spoj zikonotid.

Vrpčar Amphiporus angulatus, sadrži toksine kao što su nemertelin (neurotoksin) koji mu služi za obranu od predatora, izoliran spoj GTS-21 se koristi za liječenje Alzheimerove bolesti, šizofrenije i ovisnosti od nikotina.

Iz plaštenjaka Ecteinascidia turbinata, izoliran je trabectedin, spoj koji ubija tumorske stanice. U kliničkoj je fazi testiranja za liječenje raka dojke i prostate.

Mahovnjak Bugula neritina, je bitan kao izvor aryostatina, u fazi je testiranja protiv raka.

Žarnjaci reda Gorgonacea izvor su protuupalnih spojeva koji također mogu imati funkciju analgetika.

Navedeni primjeri alga i beskralješnjaka daju do znanja kako su važan izvor spojeva koji mogu poboljšati kvalitetu ljudskog života. Puno spojeva je još u fazi istraživanja i testiranja dok drugi trebaju biti otkriveni.

Iz toga proizlazi pitanje koliko ima još toga za istražiti i koliko organizama treba eksploatirati. Prekomjerni izlov može narušiti ravnotežu u ekosustavu mora te dovesti do ekološke katastrofe.

Marikultura je odgovor na izlov takvih organizama. Danas se teži k tome da ih se više ne izlovljava već uzgaja, za potrebe proizvodnje lijekova i raznih preparata, kao i za repopulaciju prelovljenih područja. 

Albert Einstein je davno rekao: “Sve što možete zamisliti, priroda je već stvorila”. Ovaj citat je danas aktualniji no ikada.

Victor Stinga Perusco