SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI: 'Puno ljudi ni ne zna da ima šećernu bolest, saznaju tek kad nastanu komplikacije'

Akcija je privukla mnoge Dubrovčane, posebice one starije životne dobi, a akciju je pozdravio, ali nakratko, i gradonačelnik Andro Vlahušić.

Šećerna bolest ili dijabetes je osmi vodeći uzročnik smrti u Hrvatskoj. Čak 400 tisuća ljudi Hrvatskoj boluje od dijabetesa, a ta brojka je sigurno veća, iz razloga što jako puno ljudi ni ne zna da ima šećernu bolest.



Upravo nam je taj problem neznanja o dijabetesu istaknuo je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić iz Zavoda za javno zdravstvo.

'Svake godine na ovaj dan pokušavamo podići svjesnost o šećernoj bolesti. Jako puno ljudi ima šećernu bolest, pogotovo tip 2, to je preko 90 posto svih oblika šećerne bolesti, a da toga nije svjesno', istakno je dr. Lakić dalje dodajući da ako se bolest na vrijeme ne krene liječiti odnosno ako se na vrijeme ne krene se s reguliranjem šećera u krvi može doći do mnogobrojnih komplikacija.



'Ako se šećer na vrijeme otkrije dovoljna je samo promjena prehrambenih i tjelesnih aktivnosti uz možda neku minimalnu terapiju', poručio je dr. Lakić.

Ovo je druga godina zaredom da Zavod za javno zdravstvo i udruga 'Slatki život' zajedno rade na akciji mjerenja šećera i tlaka, a sudeći po interesu građana dr. Lakić je kazao kako ne bi bilo loše da se akcija provodi i češće.



Saznajmo više...

Šećerna bolest se dijeli na tip 1 (ovisan o inzulinu) koji se javlja prije 35. godine i tip 2 koji se ne mora obavezno liječiti inzulinom i najčešće se javlja poslije 40. godine. Upravo tip 2 bolesti često nastaje postupno, neprimjetno i nažalost oko 30 posto bolesnika u trenutku postavljanja dijagnoze već ima kronične komplikacije. Klasični simptomi su pretjerana žeđ, učestalo mokrenje i stalna glad.

Rizičnim čimbenicima za razvoj dijabetesa smatraju se tjelesna neaktivnost i debljina. Pritom je rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila osam puta veći u bolesnika s dijabetesom, a očekivano trajanje života nekoliko godina kraće nego u vršnjaka.

Dr. Lakić još nam je kazao kako bi ujutro, računajući na kavu i doručak, šećer trebao iznositi 6,0 ili 6,2, a moguće je da kod nekih ljudi on bude i nešto veći. Važno je da ljudi shvate da povremeno moraju izmjeriti razinu šećera u krvi. Znači bitna je kontrola prije nego se dođe do komplikacija, istaknuo je nakraju ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvasnke županije.