Svoje selo Broćanac u posuškom kraju Martin Soldo nije htio zamijeniti nekim bogatim gradom na Zapadu. Kamenjar i krš je očistio i pretvorio ga u površine na kojima je zasadio smilje, ljekovito bilje koje pomaže u rješavanju brojnih medicinskih i kozmetičkih problema i o kojem priča cijela Hercegovina. Kad mu nije bilo dosta dva hektara, Soldo se odlučio proširiti površine pod smiljem na pet hektara, uvjeren da tako može ostvariti egzistenciju za svoju obitelj.
„Pokrenuo sam uzgoj stevije, ali je tržište bilo nesigurno, pa sam naišao na financijsku analizu USAID-a o uzgoju i plantažiranju smilja. Kad je rađen elaborat, cijela mu je bila marka za kilogram. I tada se isplatilo, a kamoli danas kad je cijena višestruko porasla“, priča Soldo o razlozima koji su ga usmjerili ka uzgoju smilja.
Iako su podaci o točnom iznosu koji se danas može dobiti za kilogram ubranog smilja različiti, a kreću se i do 2,5 eura, iznos koji se može dobiti za litar destiliranog eteričnog ulja proizvedenog iz tog ljekovitog bilja je vrtoglav – čak 1.500 eura. Te su dvije brojke doista dovoljan razlog, kako je rekao i Soldo, za pravu „smiljomaniju“ u Hercegovini.
„Sve je to bio kamenjar i krš koji sam doveo u red, a kad mi je nestalo vlastite zemlje zakupio sam od drugih ljudi ili uzeo državnu zemlju u koncesiju. Mukotrpan i skup posao u početku, mora se sve dobro pripremiti i čekati dvije godine da smilje dođe na rod. No, svugdje se odmah plaća isporučena roba i može se dobro zaraditi“, nastavlja Soldo.
Iako je riječ o obiteljskom poslu, angažirao je još jednog radnika. Ono što uzgoji plasira u BiH sve dok ne dobije dozvolu za izvoz. Još kaže i kako svoj ostanak u Hercegovini smatra dobrim potezom. Tri su mu brata, naime, u Zagrebu, no on je tražio bilo kakav način da ostane i sad ga je našao stvarajući egzistenciju svojoj obitelji uzgojem smilja.
Soldin primjer upravo navode kao jednu od pozitivnih priča i općinske vlasti u Posušju. Ta se zapadnohercegovačka općina, u procesu oživljavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, odlučila poticajima poduprijeti uzgoj smilja, a ciljane skupine su im mladi i žene. Obratili su se donatorima za pomoć i zajedničkim trudom organizirali radionice i terensku obuku, te nabavku i podjelu sadnica.
„Davali smo pojedincima po 3-4 tisuće sadnica, što je oko 1.000 maraka po osobi. Za sada smo 50 ljudi izravno subvencionirali, ali to je utjecalo i na pozitivnu sliku jer je mnogo ljudi samoinicijativno počelo ulagati kad su vidjeli kako uzgajivačima smilja dobro ide. Cijeli posao ne zahtijeva veliko financijsko ulaganje, a na 5-6 tisuća kvadrata to može biti odličan obiteljski posao“, objašnjava Mate Kovač iz Odjela za razvoj Općine Posušje.
U međuvremenu su nabavili i uređaj za destiliranje te ga dali Braniteljskoj udruzi „Eko Hercegovina“ na korištenje, čime su ostvarili višestruku korist i pomogli velikom broju ljudi da ostvare zaradu.
„Dosta je mladih ljudi otišlo ne samo iz Posušja, nego i iz okolnih općina, pa je ovo odličan način da ih zadržimo. Ljudi su vlasnici ili neobrađene zemlje, ili su uzgajali kulture koje su donosile minimalnu zaradu, a ovo je kultura koja daje zaradu odmah. Nitko ne zna kako će se cijene kretati, ali priča se da cijelu Hercegovinu zasade smiljem svi mogu zaraditi“, dodaje Kovač.
U svim projektima koje realiziraju imaju pomoć UNDP-a, sarajevske udruge „Nešto više“ i hrvatskog Ministarstva branitelja. Osim smilja, ponudili su i projekte uzgoja krastavaca, ali i mogućnost bavljenja pčelarstvom te proizvodnje meda.
Članak u cijelosti pročitajte
OVDJE.