Srbijanski predsjednik Boris Tadić stigao je u dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj, gdje će s domaćinom, hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, razgovarati o daljnjoj normalizaciji međudržavnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije.
Josipović je Tadiću zaželio dobrodošlicu u Uredu Predsjednika na Pantovčaku, gdje je šefu srbijanske države priređen državnički doček.
Dvojica predsjednika, koja su se ove godine više puta sastala, otputili su se na razgovore u četiri oka, a kasnije će im se priključiti državna izaslanstva na razgovorima kojima je cilj poboljšati prošlošću opterećene hrvatsko-srbijanske odnose.
Rješavanje sudbine nestalih u Domovinskom ratu, sporna granica na Dunavu, povratak izbjeglica i kulturnog blaga te zaštita manjina neka su od otvorenih pitanja između Zagreba i Beograda, nastala krvavim raspadom bivše države. Na njihovom bi se dnevnom redu vrlo lako moglo naći i pitanje srpskih investicija u Hrvatskoj, koje su, prema srpskom Blicu, 25 puta manje nego investicije hrvatskih tvrtki u Srbiju.
Josipović će od Tadića tražiti dodatnu dokumentaciju iz vukovarske bolnice, jer je srpski predsjednik prilikom neslužbenog posjeta Ovčari donio nepotpunu dokumentaciju. Predsjednici, kako je najavljeno, neće razgovarati o hrvatskoj tužbi protiv Srbije za genocid.
Tadićev posjet Hrvatskoj ovog je puta službeni. To je njegov drugi dolazak u Hrvatsku u mjesec dana, nakon što je početkom studenog zajedno s Josipovićem posjetio Vukovar i Paulin Dvor kod Osijeka.
Veliki napredak u odnosima između dvije državeJosipović je izrazio zadovoljstvo zbog velikog napretka između dviju države u odnosima.
"Imamo pomak u ravnopravnom položaju manjina, iako ima prostora za još koraka. Dosad je dosta napravljeno. Pomak je napravljen i po pitanju povratka kulturnog blaga," kazao je Josipović.
"Ostalo je nekoliko teških pitanja, najvažnije ono pitanje nestalih osoba. To je najvažnije za RH. Bitno je i pitanje granica, i danas su učinjeni koraci naprijed" dodao je, a s time se složio i Tadić.
"Imali smo tešku povijest 90-tih, ne samo nesporazume, rat i žrtve. Uputili smo riječi isprike i iskaze žaljenja i mislim da smo napravili važan iskorak u pitanju ukupne regionalne politike. Bez dobrih bilateralnih odnosa RH i Srbije nema dobrog odnosa u regiji, značajni su i ostali bilateralni odnosi', poručio je Tadić.
"Donatorska konferencija nema dodir s nestalima, to se pitanje tiče Srbije i Hrvatske. Od institucija Srbije tražim završetak procesa arhivske građe, da se pronađu informacije za grobnice gdje su sahranjeni, treba prikupljati informacije građana i institucija. Učiniti sve da se proces definiranja i analize DNK osoba koja su izgubila život što prije riješi i da se dilema o bilo kakvoj informaciji koja postoji i nije razriješena privede kraju," rekao je Tadić.
Tadić je rekao kako njegova zemlja čini sve kako bi uhitila odbjeglog Mladića i Hadžića, ako se nalaze na njenom teritoriju. Dodao je kako tužbe dviju zemalja nisu u nadležnosti predsjednika, nego Vlada. "Srbija smatra da bi to pitanje trebalo riješiti vansudskim putem. To ne znači amnestiju zločinaca, nego pravni tretman koji bi doveo do osude i kažnjavanja. Ne inzistiramo na povlačenju tužbi, nego to treba rješavati bilateralnim razgovorima," kazao je.
"Trebamo se truditi imati približenu zajedničku poziciju oko mnogih pitanja, bilo bi idealno kada bi skoro mogli imati zajedničku knjigu povijesti," rekao je Tadić, koji se susreo i s premijerkom Jadrankom Kosor, predsjednikom Sabora Lukom Bebićem i predstavnicima Srpskog narodnog vijeća i Srpskog kulturnog društva 'Prosvjeta'.(PortalOko, Foto: Davor Pongračić/CROPIX)
Gospari.hr
Gospari.hr