Novi slučajevi pogibije turista u Hrvatskoj nastavljaju crne brojke koje prate svaku turističku sezonu. U posljednja 24 sata policija je u Ljubačkom zaljevu pronašla tijelo Austrijanca koji je sinoć pao ili skočio s Paškog mosta. Pronađeno je i mrtvo tijelo jednog češkog turista na Biakovu, a za drugim se još traga nakon što su potpuno sami krenuli na planinu. Pokrenuta je i potraga za šesnaestgodišnjim norveškim kupačem kod Korčule koja je, nasreću, sretno završila. Obzirom na situacije zbog kojih naše interventne službe izlaze na teren kako bi pomogle turistima, nameće se pitanje koliko turisti sami brinu o svojoj sigurnosti za vrijeme odmora kod nas.
Dok se odmaraju u Hrvatskoj, turisti u većem omjeru naprave više kaznenih djela nego što ih pretrpe. Prema podacima za prošlogodišnju turističku sezonu, među više od 10 tisuća evidentiranih kaznenih djela, za blizu 16 posto njih odgovorni su stranci. S druge strane, nešto manje, oko 15 posto njih, bili su oštećena strana u kaznenim djelima počinjenim u Hrvatskoj.
Prema istim podacima ispostavlja se da turisti najviše vole koristiti naše prometnice za ispitivanje mogućnosti svojih vozila. Naime, kao vodeći uzrok problematičnih situacija sa stranim državljanima, statistika MUP-a navodi neodgovorno ponašanje u prometu. Iz toga proizlazi da se stranci uopće ne boje naših zakona o sigurnosti prometa, ali ni organa koji ih provode. Brojke pokazuju da je na našim prometnicama za vrijeme prošle turističke sezone poginulo 26 stranaca, što je za tri više u odnosu na 2011. godinu.
Za razliku od brojnih izvješća naših medija o turistima koji ginu na cesti i koje spašava HGSS, stječe se dojam da se Hrvati u stranim zemljama ponašaju drugačije. Iako se zbog ponašanja naših navijača u inozemstvu Hrvate može etiketirati kao nepoželjne, izgleda da smo oprezniji od stranaca koji svoje praznike provode kod nas. Prema dostupnim informacijama iz medija, u javnost jedva da procuri koja vijest o našim državljanima koji sudjeluju u nekim nesrećama izazvanima iz vlastitog neopreza.
Kao drugi najčešći razlog navodi se njihova sklonost avanturizmu, u što je uključeno neodgovorno ponašanje na moru, ronjenje i planinarenje.
- Turisti nisu još uvijek dovljno informirani. Prepoznaju neki prostor kao atraktivnu lokaciju i krenu sami u istraživanje – pojasnio je Vinko Prizmić, pročelink HGSS-a.
Dodaje da HGSS i Ministarstvo turizma po tom pitanju čini dovoljno, ali u takve aktivnosti bi trebalo uključiti lokalne zajednice, općine i gradove da se lokaliteti adekvatno označe i pripreme za takav način 'ugošćavanja'.
Prizmić drži da bi se odgovorno ponašanje, pogotovo kada se radi o istraživanju prirodnih lokaliteta na svoju ruku, moglo povećati uz poboljšanu regulativu. Kako tvrdi, dio njih postoji u Zakonu o HGSS-u, ali ako bi se navelo što je dozvoljeno, a što ne, odnosno kolike su sankcije za neodgovorno ponašanje i tko bi ih provodio, i još ako bi se ispostavljao račun za obavljenu intervenciju, mijenjao bi se i pristup prema vlastitoj sigurnosti.
Ako je suditi po informacijama iz naših turističkih centara, turisti se rijetko kad pokazuju interes o informacijama vezanima uz njihovu sigurnost. Na promidžbenim materijalima koje dijele naše turističke zajednice, strancima su na raspolaganju informacije o institucijama i organizacijama kojima se mogu obratiti za pomoć u slučaju potrebe, no ispostavlja se da rijetko kada interesiraju o informacijama koje bi ih, u najmanju ruku, mogle spasiti kazne.