Kako biste ocijenili prve mjesece nove vlasti u Hrvatskoj? Kao saborska zastupnica sudjelovali ste u svim važnim raspravama, pa i u onima o proračunu, financijama u ovo krizno vrijeme. Što je dobro dosada napravljeno, a što mislite da je moglo i može biti bolje?Radno, odgovorno, pod pritiskom velikih očekivanja, sa iznenađenjem zatečenog stanja. Uvijek se držim onoga da se treba težiti i pronalaziti načine za bolje. Isto tako trebamo uzeti u obzir vrijeme u kojem se nalazimo, odnosno prilike na koje je došla nova vlast. U naslijeđe je dobila milijarde dugova, nekih objektivnih, drugih koji su proizišli iz neodgovornosti i razbacivanja. Došlo na naplatu puno toga. Sigurno da je teško razdoblje. Pod kontrolom treba držati državni proračun.
S druge strane, velika je nestrpljivost i pesimizam, što nije ni čudo jer se građane godinama sustavno varalo. Ali svjesni smo da nema čarobnog štapića, stvari se ne rješavaju preko noći. Cilj ove Vlade oporavak gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. U prvih pola godine mandata, povećala se razina iskoristivosti sredstava iz EU fondova za 12 posto. Ostaje problem gospodarski rasta, na kome se radi.
Ekonomsko stanje države je teško, vanjski dug je ogroman.Da, sve je posljedica jedne politike kojom su tvornice zamijenili trgovački lanci. Svjetska kriza, naša kriza, sve je rezultiralo današnje stanje. Vanjski dug je ogroman, Te obveze je stvorila druga politika, ali ova Vlada plaća naslijeđene dugove, jer je preuzela odgovornost. Možda u najtežem periodu, ali je dobila povjerenje građana i preuzela odgovornost. Uvesti red u sustav i pokrenuti gospodarstvo su čarobne riječi.
Svakodnevno se otkriva kako se raznorazne dubioze nisu rješavale, primjerice u brodogradnji, zdravstvu, skoro u svim sustavima. Racionalizacijom, uvođenjem reda, puno se može, ali otpori, pritisci su stalni. Jedan mali primjer je velika razlika u nabavci materijala za bolnice, a za iste stvari. Zato je bilo neophodno uvođenje jedinstvene nabave materijala. Ministrima nje lako dovesti sustave u funkciju, ali, preuzeli su odgovornost.
No, ako se sjećate, nije se puno niti obećavalo. Čini se ono što se mora, čini se ono što do sada nitko nije htio činiti radi izbora, jer bi bilo nepopularno, a bilo je potrebno.
Vlada kontinuirano priprema zakonske i ostale okvire kako bi mogle krenuti investicije. Činjenica je da ide sporo. Ono što se sigurno može reći da ova Vlada nije koruptivna, odgovorna je i to treba biti kredit za strpljenje i vjeru. Vjerujem da će uhvatiti ritam ostvariti ono što si je zacrtala.
Obzirom smo na jugu gdje je turizam najvažniji gospodarski sektor, koje su najvažnije promjene koje je Vlada napravila u turizmu?Svjesni smo da živimo u državi s puno potencijala što se tiče turizma, no ne možemo očekivati da nam turizam kao jedan od najvažnijih gospodarskih sektora bude jedini spasitelj u krizi. Vjerujem u promjene u ovom segmentu. Navest ću neke dobre poteze Vlade, a to je PDV od 10 posto na sve turističke usluge koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. Zatim cenzus za privatne iznajmljivače, koji će biti veći od 75 tisuća i ide na 230 tisuća kuna, koji se odnosi na ulazak u sustav PDV-a, zatim povećani su maksimalni kapaciteti soba za privatne iznajmljivače, promijenjeni su uvjeti kreditiranja i rok otplate. Promjena će sigurno još biti.
Ono što nas tišti su moguće privatizacije hotelskih kuća, Hotela Maestral, Plat, Kupari, HTP Korčula pa u Orebiću. Za svako društvo bi se trebalo osmisliti najbolji model privatizacije. Najavljuje se da uvjeti neće biti najveća cijena, nego reference investitora i doprinos zajednici. Bitno je i potaknuti vlasnike kapaciteta koji nisu u funkciji da se pokrenu i obnove svoje nekretnine, primjerice Hotel Belvedere i Orlando u Župi dubrovačkoj. Tu su nam investicije i nova zapošljavanja, a cilj je općenito produljiti sezonu. Radi se i na poboljšanju kontinentalnog turizma.
Suprotno najavama, javni sektor je povećan, iako smo svi svjesni, a i vladajući su o tome govorili prije izbora, kako su nam potrebni rezovi i u tom segmentu.Kaže se da je javni sektor neracionalan. Javna poduzeća su prema pisanju nekih medija povećali masu plaća. Ide se u restrukturiranje javnih poduzeća. Reorganizacija bi trebala dati učinkovitiji sustav. I sam ministar financija kada govori o smanjenju broja zaposlenih u javnom sektoru , kaže da je dovoljno da se srežu posebni dodatci, koje su imali pojedinci, broj prekovremenih i broj zaposlenih na određeno vrijeme, te broj ugovora o djelu. Što se tiče rezanja prava zaposlenih u javnim poduzećima, to je vrlo teška odluka i odluka koja nailazi na otpore i nailazit će. Međutim, u ekonomskoj situacija kakva je trenutno ova hrvatska, treba se što više težiti očuvanju radnih mjesta i plaća, a onda treba sigurno rezati određena materijalna prava.
Građani su nezadovoljni potezima nove vlasti, primjerice povećanjem poreza. Kako vi na to gledate?Biti pravedan i u teškoj situaciji od velike je važnosti. Povećan je PDV, ublažen s međustopom od 10 posto na dječju hranu, ulje i masti, ali ukupno porezno opterećenje nije povećano. Uz izmjene zakona o PDV-u, donesen je porezni paket. Podignut je PDV, ali u isto vrijeme smanjene su stope zdravstvenog doprinosa i parafiskalnih nameta. To su poticajne mjere poduzetnicima. Vlada donosi nužne poteze da se održi kreditni rejting. Trebalo je smanjiti deficit proračuna, povećati prihode. U kriznim trenucima niti jedan potez ne možemo parcijalno gledati. Sve trenutačne odluke su usmjerene ka pokretanja rasta gospodarstva, jer je to temelj da se pokrenu fizičke osobe, obrtnici, ugostitelji, pa i sami građani posredno.
Sabor je od početka zasjedanja do ljetne stanke raspravljalo o nizu zakona, a u raspravama ste i vi aktivno sudjelovali. Možete li našim čitateljima i ovom prilikom pojasniti, primjerice, što nam novo donosi Zakon o odgoju i obrazovanju?Promjene u odgoju i obrazovanju su potrebne. To znaju roditelji, nastavnici, učenici, javnost. Ove izmjene zakona su pete o redu od 2008., kada je zakon donesen.
Ove najnovije su mali korak ka cilju. Jedna od vrlo bitnih izmjena koja je zaintrigirala mnoge je da nema zaključivanja ocjena na polugodištu, nego bi se pratili učenici tijekom cijele godine. Prvo polugodište traje kratko. U prvom mjesecu su prilagodbe,inicijalni testovi, u prosincu stresna ispitivanja, zaključivanja, predblagdansko raspoloženje. Razlog je neujednačenosti trajanja dvaju polugodišta.
O uspjehu učenika roditelje će se obavještavati nekoliko puta tijekom godine. Druga stvar koja je vrlo bitna je da se učenicima strukovnih škola, koji su završili obrazovanje s trećim razredom srednje škole, omogućava zadržavanje statusa redovnog učenika. Do sada su morali ići u večernje škole ili učilišta i za to su morali plaćati.
Postojeći Zakon je omogućavao česte zloupotrebe učenika koji su prelazili u drugu školu pri kraju godine zbog negativnih ocjena. Ispravivši ocijene, vraćali bi se u matičnu školu. Loša poruka za sve. Sada se ispis može obaviti do kraja ožujka tekuće školske godine. Zakonom se isto tako omogućava izvođenje nastave na nekom od svjetskih jezika. Ima i promjena u svezi imenovanja ravnatelja. Izboru ravnatelja, do sada su ih birali školski odbori neovisno o stavu nastavničkih, učiteljskih, roditeljskih ili radničkih vijeća, a sada će se uvažavati mišljenje vijeća.Nije se uveo ograničen broj mandata, a što držim da bi trebalo biti. U ovom području, području odgoja i obrazovanja, nas čeka još puno toga. Školi treba vratiti odgojnu komponentu, škola treba učiti kako se misli.
Možda je najviše prašine i različitih stavova donijela rasprava o Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji. Što vi mislite o tome kao političarka, ali i kao medicinarka, a pritom i majka?Zakonom se otvara mogućnost izbora. Mogućnost da svatko u skladu sa svojim svjetonazorom donese odluku. Zakon poštuje načela i humanosti, i zdravlja žene, jer ne moraju na dodatne i nimalo bezazlene stimulirane hormonske postupke. Prema svjedočenjima žena, ti postupci su bolni, psihički vrlo teško podnošljivi.
Neplodnost je bolest i zato je ovaj zakon medicinski, on liječi bolesti. Ta dijagnoza nije sramota i nije dijagnoza drugog reda. Pitanja su raznorazna. Izazvao je bure, međutim to je pitanje koje omogućava ljudima da postanu roditelji. Zar to nije humano? Bogu hvala, majka sam i nisam imala zdravstvenih problema da to postanem. Ali moja kolegica u Saboru da, moja prijateljica da, puno poznanika, mojih sugrađana… I znanih i neznanih. Po podatcima, svaki VI par je neplodan. To su ljudi koji su u manjini, ali nisu ljudi drugoga reda. To su ljudi koji ne mogu biti ostavljeni sa strane. Ta djeca se ne razlikuju od druge djece i nisu djeca drugog reda.
Smatrate li kako se politiziralo u ovoj raspravi?Meni je žao što je nakon rasprava, koje su predhodile zakonu, na kraju bilo raznoraznih neprimjerenih usporedbi i prozivanja. Optužbe su strašne, naročito one koje se odnose na Bleiburg, Jasenovac i sijanje smrti. Te majke kako su same navodile, samo žele zagrliti svoje dijete. Te žene žele, a mi im trebamo omogućiti to pravo Nitko nikoga ne prisiljava, već se svakome daje mogućnost da sam odluči. One biraju svoj put. Činjenica da netko želi imati dijete trebala bi nadilaziti bilo kakvu ideološku opciju. Zakon je za ljude sa dijagnozom, kojima je dosadašnje liječenje neplodnosti bilo bezuspješno.
Na dnevni red sjednica Sabora došao je i Zakon o nezakonito izgrađenim građevinama, koji je točno prije godinu dana za vrijeme bivše vlasti za tadašnju oporbu bio kontroverzan i protiv kojega ste imali niz kritika. No, danas izgleda nije više tako. Što se promijenilo i zašto ste sada kao stranka podržali takav zakon? Koje su izmjene?Bila bih najsretnija da nije postojala potreba za donošenjem ovog zakona, jer to znači da ne postoji problem. Ali, kada u Hrvatskoj imate 200, 300 000 bespravno sagrađenih objekata, kad imate preko 30 tisuća rješenja o rušenju, onda je to veliki problem države, koji se gomilao godinama i kojega napokon treba početi rješavati.
Smetalo je i meni puno toga u ovom Zakonu, ali intencija zakona je trebala biti pomoć mnogima. S druge strane, je li u redu pomoći onima koji su svjesno kršili zakon? Ja li to pošteno prema onima koji su uredno poštivali hrvatske zakone? To je bila moja velika moralna dvojba. Koja je poruka? A s druge strane, veličina problema koja se godinama akumulirala zbog toga što ine službe nisu radile svoj posao i što se mnogima gledalo 'kroz prste' su dovele do toga da se mora nešto napraviti.
Sagledavajući veličinu toga problema, država je morala podvući crtu. Bespravna gradnja mijenja prostor, čini nered, Dalmacija u tome prednjači. Ponavljam, nije pošteno prema ljudima kojima su već srušene kuće, ali količina problema je takva da se morao donijeti ovaj Zakon. Nije svejedno da li je netko bespravno gradio kuću ciglu po ciglu za svoj život, ili je radio apartmane, naravno da i to treba razlikovati i imati različite pristupe. Nadamo se pozitivnom ishodu primjene ovog zakona.
U zadnje vrijeme svjedoci smo nezadovoljstva sindikata, uz uobičajene prijetnje ulicom, prosvjedima, štrajkovima. Može li se ova vlada nositi s njima i kako postići kompromis s njihovim zahtjevima?To me pitate u danima kada su pregovori u tijeku. Sada već znamo da su 4 sindikata odbila potpisati dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru. Ono što je dobro, ova Vlada ne pregovara ispod stola, otvorena je od početka. Vlada za održavanje kreditnog rejtinga treba kontrolirati proračun, a za stabilan proračun ima na raspolaganju 21,6 milijardi kuna za zaposlene u javnim i državnim službama.
Predloženo smanjenje dijela materijalnih prava je privremeno.
Cilj je zadržati radna mjesta i zadržati plaće. To je i bio cilj Vlade kad se išlo u pregovore. Vlada je bila spremna dodati aneks u kojem stoji da će razmotriti mogućnost povrata materijalnih prava, dogodine, ovisno o gospodarskoj situaciji. To nije prihvaćeno. Uz već najavljeno skidanje božićnica u ovoj te regresa i jubilarnih nagrada u idućoj godini Vlada je najavila i ukidanje koeficijenta za složenost poslova od 3,5,7 i 9 posto u prosvjeti jer se dosad taj dodatak isplaćivao ilegalno.
Zaposlenici u javnim službama ostat će bez nekih beneficija dodatkom kolektivnog ugovora.Dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru zaposlenici u javnim službama ostaju bez dijela materijalnih prava, a to su regres i božićnica za iduću godinu, božićnica za ovu, bez jubilarnih nagrada uz smanjenje naknada za prijevoz. Sve je to zbog toga da se ne bi diralo u plaće i radna mjesta. Nažalost, ako se ne prihvati, onda se moraju rezati plaće.
Vlada će pokušati učiniti sve da sklopi ugovor s onim sindikatima koji su voljni prihvatiti dogovore s Vladom. Za sve one koje to ne žele ide rezanje za 10 posto.
Ministar Jovanović je rekao kako mu je žao zbog smanjenja plaća prosvjetnim radnicima. Uvjerena sam da mu je žao, kao i svima. Nastavnici rade vrlo odgovoran posao, i žalosno što im se događa. Njihovi predstavnici sindikata su ostali pri svojim stavovima.
Sve ovo, nažalost, ponovno je uvođenje reda u neredu. Godinama su se nagomilavali problemi i stavljala se 'glava u pijesak.' I naravno, sada kad je kriza zbog takvih stvari i kada treba čuvati proračun, onda treba stvarati reda.
Bili ste aktivni u sabor i u vlasti ovu godinu, a istovremeno ste zamjenica gradonačelnika za društvene djelatnosti u Dubrovniku. Uspijevate li izbalansirati radne zahtjeve obje funkcije?Za odrađivati obje funkcije, znam sama kako je zahtjevno.Bez obzira što sam na jednoj funkciji u radnom odnosu, a to je u Saboru, a na drugoj funkciji volontiram, shvaćam obadva posla jednako važnima. Ovakva kombinacija, bez obzira koliko je teška, daje mi jedan dobar i cjelovit uvid. U parlamentu imate donošenje zakona, a kad ste u izvršnoj vlasti u lokalnoj samoupravi, onda vidite i primjenu svega toga. Također, retrogradno, vidjevši provedbu nečega u lokalnoj samoupravi, možete biti inicijator za izmjene, dopune ili mijenjanje zakona u parlamentu.
Ono što sigurno Dubrovčani najviše žele od aktualne vlasti je konkretno rješenje prometne izoliranosti juga. Koji je vaš stav o Pelješkom mostu, koridoru kroz Neum, dogovoru s BiH?Pelješki most, odnosno povezanost juga s ostatkom države je sigurno nacionalno, političko pitanje, jedno od najvažnijih. Naročito u nadolazećim vremenima, schengenskog režima. Ali u isto vrijeme je toliko ispolitizirano, da sigurno stvara konfuziju svim ljudima na jugu. Konfuziju stvaraju i razni prijedlozi, nespretne izjave.
Svatko, baš svatko želi da se to pitanje riješi. Svjesna je toga i Vlada Zorana Milanovića, svjesnija od svih nas, jer s jedne strane vide problem, svjesni su želja i potreba građana s juga, a s druge strane vide praznu blagajnu. Ima još jedan bitan faktor, a to su vremenska ograničenja, kada šengenski režim stupa na snagu.
Problem je i vrijeme i novac. U tijeku su razgovori mogućih financiranja iz kohezijskih fondova. U međuvremenu se treba naći rješenje da se ne prekorači vremenski rok. Vjerujem u Vladu i da će pronaći optimalno rješenje. I jedan i drugi prijedlog imaju uvjet. Koridor je brža, jeftinija opcija, ali treba bilateralni sporazum. Most treba sufinanciranje europskih fondova. U isčekivanju smo odluke!
Dubrovačko Gradsko vijeće jučer je jednoglasno donijelo odluku kojom se Vladi predlaže preispitivanje odluke ukidanja Carinarnice Dubrovnik.Za odluke koje se odnose na naš grad za očekivati je da postoji konsenzus svih političara u Dubrovniku. Nažalost, vrlo se često politizira te se posljedice interpretiraju puno gorima nego što stvarno jesu. Sjetimo se da se govorilo o gubitku radnih mjesta, što nije istina, ma da je i to dio politike, idu nam izbori. Dubrovnik je kao grad poseban po mnogim stvarima i možda zahtijeva posebno mjesto i promišljanje prilikom donošenja odluka. Pa bio to lokalpatriotizam, ili ne.