Banke u Hrvatskoj su prvo polugodište ove godine završile s čak 41,5 posto manjom dobiti u odnosu na prvo lanjsko polugodište, no takav rezultat nikoga nije iznenadio, posebno bankare, koji navode da je velik pad dobiti prije svega rezultat povećanja rezervacija za loše kredite (čiji udio stalno raste), a koje im je nametnula Hrvatska narodna banka. No tu ima i drugih uzroka.
Daljnje pogoršanje kreditne aktivnosti
'Banke su već duže vrijeme suočene s padom potražnje za kreditima, povećanjem rizika poslovanja, padom profitabilnosti i padom prihoda od kamata.', pojašnja glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić dodavši da banke očekuju daljnje pogoršanje kreditnog portfelja jer, kaže, nema zdravih banka u bolesnom gospodarstvu. Njegovo mišljenje dijeli i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Drago Jakovčević.
'Pad dobiti banka refleksija je loše gospodarske situacije jer su banke kreditima kapilarno uključene u gospodarstvo koje je u padu pa je u padu i naplata kredita.', kaže Jakovčević i za pad dobiti banaka izravno proziva HNB zbog odluke da banke moraju povećati izdvajanja za podmirivanje nenaplativih kredita. Zbog takve odluke, kaže Jakovčević, HNB se ponaša prociklički, umjesto anticiklički, odnosno takvim mjerama će ponovno potaknuti recesiju. Pozivajući se na primjer japanske središnje banke, Jakovčević predlaže da HNB bankama malo 'olabavi' vrednovanje loših kredita, tj. da bankama omogući da stvarne gubitke ne prikazuju sada, u vrijeme krize, kako bi imale veću dobit, već da ih iskažu nakon izlaska gospodarstva iz recesije. Banke bi tako imale veću dobit, ne bi trebale toliko izdavajati za rezervacije, odnosno imale bi više novca koji bi plasirale u kredite i time potaknule gospodarske aktivnosti.
Bez obzira na sve restriktivne mjere HNB-a, bile one pro ili anticikličke, i unatoč rastu loših kredita i padu prihoda od kamata, hrvatski bankarski sustav, naglašava Šantić, još uvijek je jedan od najstabilnijih u Europi. Ipak, očekuje i daljnji pad dobiti banaka i daljnji rast udjela nenaplativih zajmova u ovoj i idućoj godini jer, napominje, na vidiku nema oporavka gospodarstva.
Kamate neće rasti
Ipak, ne trebamo strahovati da će banke osjetno manju dobit pokušati kompenzirati povećanjem kamata na kredite i to zbog toga što potražnja za kreditima stalno pada, pojašnjava Šantić, a s druge strane među bankama vlada velika konkurencija i povećanjem kamata banke bi si otjerale klijente.
Jakovčević, međutim, ne isključuje mogućnost da bi banke zbog pada dobiti mogle početi otpuštati zaposlenike, smanjivati im plaće i zatvarati nerentabilne poslovnice.
To bi već moglo označiti početak prave krize, odnosno doticanje dna koje Hrvatska još nije dotaknula, a što zadnjih nekoliko godina gledamo u Europi i svijetu. Jer problem tada ne bi bio samo u činjenici da banke nemaju kome izdati kredite nego u tome što banke ne bi mogle i da hoće odobravati kredite jer bi ih trebalo spašavati. Ako je suditi prema adekvatnosti kapitala banaka i stalnim izjavama da je hrvatski bankarski sektor među najstabilnijima u Europi, takav scenarij se u Hrvatskoj ne čini izglednim iako bi to bio scenarij iz najgore noćne more. Jer Hrvatska je među rijetkim zemljama u kojoj su banke na početku krize spašavale državu, no država tone sve dublje. Potonu li i banke s njome, katastrofa je zagarantirana.
No, neslužbeno doznajemo od izvora koji je želio ostati anoniman da banke namjerno potenciraju vijesti o padu dobiti ne bi li time izvršile pritisak na sud uoči donošenja pravomoćne presude u slučaju franak!
'U skladu s dosadašnjim načinom ponašanja banaka bilo je sasvim logično i očekivano da banke nastave s pritiskom. Pad dobiti od 41 posto može se prikazati kao pad, ali se zaboravlja da ta dobit iznosi 1,26 milijardi kuna što je i dalje jedna od najvećih dobiti u Hrvatskoj i to u petoj godini krize. Čitamo u medijima o padu profitabilnosti banaka, a i taj su profit banke ostvarile na tuđem kapitalu.', prokomentirao nam je napise o lošem poslovanju banaka ekonomist iz Udruge Franak Tomislav Prpić.