Jedete li previše, posežete li za hranom noću ili pak prečesto jedete slatkiše? Vrtite se u krevetu svaku noć? Muče vas akne u odrasloj dobi? Osjećate li umor, neraspoloženje, bezvoljnost, ukočen vrat, glavobolju ili se borite sa suvišnim kilogramima? Možda ste pod stresom već duže vrijeme, a da toga niste ni svjesni. Nema aspekta našeg života, niti dijela tijela na koji stres neće negativno djelovati, piše zivim.gloria.hr
Sve što stres čini našem tijelu, umu i ponašanju samo kreira daljnji stres čime se zatvara začarani krug. Možete zamisliti stres kao stoglavo čudovište koje vas pomalo gricka sa svih strana, a vi uopće ne pružate otpor jer ste se navikli, navikli na nešto što vam šteti.
Moderno je biti pod stresom
Izgleda kao da su svi pod stresom i kao da je to normalno. Čak bi se moglo reći da je stres postala mjerna jedinica za nečiju predanost poslu. 'Ako nisi pod stresom, vjerojatno ne radiš dovoljno' - ono je što se može zaključiti iz stava današnjeg društva prema kojem je popularno, moderno i pozitivno biti pod stresom jer to znači da ste važni, pretrpani obavezama, zauzeti i naravno uspješni.
No, koliko god se u našoj modernoj kulturi stres izjednačavao s uspjehom, to ne umanjuje njegove posljedice koje su to teže i ozbiljnije što ste mu duže izloženi.
Što je stres?
Stres je poput pritiska ili napetosti koju netko osjeća, i u fizičkom i u psihičkom smislu, zbog neke situacije ili možda samo vlastite interpretacije situacije. Baš kao i sve druge emocije, i stres može biti pozitivan, na primjer kad nas motivira da požurimo kako bismo stigli nešto obaviti. No, problem nastaje kad netko osjeća visoku razinu stresa kronično, dakle na dnevnoj bazi i to naročito kad je riječ o situacijama nad kojim imamo malo ili nimalo kontrole. Takav kroničan, dugotrajan stres može izazvati cijeli niz poremećaja u našem životu, organizmu i ponašanju.
Sada je vrijeme za akciju
Postoje jednostavni mali koraci koji nam pomažu ukloniti kritičnu razinu stresa.
• Meditacija
Uvođenjem meditacije u svoju svakodnevnu rutinu možete istrenirati svoj um da počne stvari sagledavati iz smirenije i opuštenije perspektive. Mnogim je ta metoda jako pomogla u nošenju sa stresom.
• Duboko disanje
Duboko trbušno disanje može se savladati u nekoliko minuta, a odličan je način da fizički i psihički napravite mali odmak od stresne situacije i usredotočite se na nešto drugo. Kad su pod stresom, ljudi najčešće počnu ubrzano i vrlo plitko disati, što izaziva još veću nervozu. Duboko disanje olakšava otpuštanje negativne energije čije nakupljanje dovodi do napetosti u mišićima i regulira autonomni živčani sustav koji upravlja reakcijama izvan kontrole naše volje.
• Tjelovježba
Redovito vježbanje može smanjiti osjećaj stresa i anksioznost zahvaljujući povećanom lučenju endorfina, takozvanog hormona sreće, a aktivnosti kao što su hodanje ili trčanje, odnosno one koje uključuju repetitivne pokrete velikih mišićnih skupina, naročito su učinkovite u oslobađanju od stresa.
• Pomoć iz prirode
Zeleni čaj sadrži mnogo polifenola, antioksidansa koji mogu smanjiti stres i anksioznost povećanjem razine serotonina. Stoljećima je poznato da i biljke poput valerijane imaju umirujući učinak zbog čega se koriste u biljnim lijekovima za ublažavanje stresa i nesanice. Biljni lijekovi blagotvorno djeluju na vaš organizam. Potreban je oprez u korištenju sintetskih lijekova jer za razliku od biljnih mogu izazvati ovisnost.