Naime, dok još Vukovar nije bio u potpunom okruženju, a iz Beograda se očekivao dolazak tzv. drugog ešalona JNA, koji je trebao samo produžiti prema Osijeku, zapovjednici obrane Vukovara odlučili su se na neočekivan potez - da će dotad mirni Tovarnik pretvoriti u pakao za vojnike koji su na frontu dolazili iz Srbije. I koji su ispraćeni iz Beograda oduševljenim bacanjem cvijeća na tenkove. Iako, kaže Borković, to je bio potez kojeg su se najviše bojali, jer hrvatske snage na području od Iloka ka Tovarniku nisu bile dovoljno osposobljene za pružanje aktivne obrane.
- Nazvao sam zapovjednika i dao nalog da više ne propuštaju ništa iz Šida, da blokiraju taj pravac i sve što dolazi iz Šida napadnu. Te snage, koje su nakon 20. rujna nastupale iz pravaca Šida za Tovarnik, su napali, a oni nisu očekivali napad. Snage koje su bile u koloni su se naprosto raspale i razbježale jer su bili pripremani da će kroz Tovarnik proći, da ne provociraju, da je tamo tišina, tamo su Hrvati, ali da ne provociraju, samo da prolaze. Doživjeli su šok otpora – kaže Borković.
Došlo je do bježanja agresorskih jedinica, vojnike su morali loviti okolo. Jedan od vojnika je tada sa transporterom pobjegao iz Hrvatske i parkirao pred beogradsku skupštinu, što je u Srbiji izazvalo opću paniku i počeo se događati raspad mobilizacijskog sustava.
- To je ključni događaj u tijeku Domovinskog rata koji je izazvao slabljenje snaga JNA koje su napadale Hrvatsku, nisu imali ljudskog potencijala koji bi im omogućio kvalitetnije popune jedinica, odnosno kvalitetnije napade – smatra Borković.
No, nakon toga, priča Mladi Jastreb, počinju nesuglasice između zapovjednika obrane Vukovara i ostalih. Zapovjednici Vukovara težište obrane željeli su premjestiti na Tovarnik, ali to nisu mogli učiniti sami. Željeli su otvoriti tzv. Srijemski front. To nije napravljeno. Nakon dva dana je Tovarnik zauzet. 22. rujna srbijanske snage izvršile su pokolj. Samo tog dana ubijeno je 68 Hrvata, a u danima koji su slijedili i mnogo više. /
croexpress.hr/