Naime, Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) upravo je raspisala natječaj za primanje nove generacije od 20 kontrolora,a četvero njih radit će u Dubrovniku. Natječaj je otvoren do 23. rujna ove godine, a direktor HKZP-a
Dragan Bilać i rukovoditelj Podružnice Dubrovnik
Hrvoje Skokandić za naš portal objašnjavaju kako je uopće došlo do kampanje ‘Tko će naslijediti nebo?’, za kakvim kandidatima tragaju, koliko traje školovanje te općenito o poslu kontrolora koji, osim što su stalna podrška pilotima, povezuju svijet 24 sata dnevno.
- U Dubrovniku je trenutno smjena generacija, a istovremeno raste i promet pa upravo iz tih razloga moramo imati dovoljno kontrolora kako bismo pružili uslugu na kvalitetan i siguran način – ističe uvodno direktor HKZP-a, Dragan Bilać.
Stresan i istovremeno atraktivan posaoObzirom kako je riječ o atraktivnom, ali istovremeno i veoma odgovornom poslu, Bilać je uvjeren kako je dosta mladih ljudi motivirano prijaviti se.
- Posao jest stresan, ali ljudi koji će biti odabrani moraju pokazati visoku toleranciju na stres, moraju imati izrazite psihofizičke sposobnosti. Testiranja su dosta temeljita i svega otprilike jedan posto ljudi uspije proći na listu onih koji će nastaviti školovanje – kaže Bilać te dodaje kako je bitna svar u cijeloj priči što su prepoznali važnost posjedovanja dovoljnog broja kontrolora obzirom kako u nekim jedinicama imaju manjak kontrolora što opet zna biti uzročnik operativnih problema.
Stoga je jedan od relevantnijih ciljeva ovog natječaja upravo povećanje broja kontrolora. Bilać s ponosom ističe kako su u neku ruku u tome već i uspjeli.
- Sad imamo otprilike 38 posto udjela kontrolora u broju zaposlenih dok je usporedbe radi, prije tri godine bilo oko 33 posto – s ponosom ističe Bilać.
Dok nas vodi kroz kontrolni toranj, direktor dubrovačke podružnice HKZP-a,
Hrvoje Skokandić do u detalje nam objašnjava kako izgleda posao kontrolora leta.
- Svakodnevno se suočavamo s problemima kontrole zračnog prometa. U Dubrovniku postoje dvije kontrole leta – aerodromska kontrola letenja i prilazna radarska kontrola letenja. Na aerodromskoj kontroli letenja kontrola leta kontrolira sve vezano uz stazu u Dubrovniku ili laički rečeno od Koločepa do Crne Gore do visine jednog kilometra. Spominjući prilaznu radarsku kontrolu govorimo o puno većem prostoru i obujmu prometa. Tu se u biti kontrolira jedan veliki volumen zračnog do visine nekih šest do sedam kilometara – priča Skokandić.
Školovanje za kontroloraZanima nas kakva je trenutno situacija u Dubrovniku po pitanju kontrolora leta. Od naših sugovornika doznajemo kako im upravo za dubrovačko područje najviše treba ljudi pa stoga i ne čudi njihova želja za dodatnom motivacijom Dubrovčana u prijavi.
- U Dubrovniku trenutno imamo 21 kontrolora. Od toga imamo 15 radarskih dozvola i šest toranjskih dozvola. Školovanje se sastoji od tri dijela -
basic training,
rating training i
on-the-job training.
U ovom prvom treningu se uči općenito sve o zračnom prometu i kontroli leta. Odvija se najčešće u Hrvatskoji traje dva do tri mjeseca. Nakon toga slijedi rating training gdje se kontrolor nauči svojoj radnoj poziciji. U slučaju Dubrovnika nauči se raditi na tornju . Školovanje se najčešće odvija u nekoj od zemalja Europe, odnosno na njihovim akademijama u trajanju od tri do četiri mjeseca. Nakon toga dolaze svi na svoje radno mjesto u Dubrovnik gdje otprilike godinu dana traje on the job training, dakle osposobljavanje na radnom mjestu uz instruktora. Kad se zbroji sve skupa, školovanje za kontrolora leta traje oko dvije godine - objašnjava Skokandić te napominje kako Hrvatska kontrola zračne plovidbe plaća školovanje kandidatima .
Greške u ovom poslu su svedene na minimum- Tehnika i tehnologija kontrole zračnog prometa danas ne dopuštaju greške koje bi uzrokovale nekakav incident. Greška koja se eventualno može dogoditi može uzrokovati kašnjenje zrakoplova ili nešto slično. Sve ostalo je smanjeno na minimum. Dakle, uz ovu tehniku i tehnologiju greške rada su se svele na minimum pa čak i greške koje čovjek može napraviti. Samim treningom i školovanjem kontrolori leta su toliko osposobljeni da svoje tehnike i procedure rada znaju toliko dobro da greške u načelu ne prave nikad – objasnio nam je Skokandić.
U Dubrovniku samo jedna kontrolorka letaU priči o kontrolorima leta, svakako je zanimljivo istaknuti kako Dubrovnik ima samo jednu kontrolorku leta. Iako djevojke možda misle kako je riječ o muškom poslu, razuvjerit će se čim se prijave na natječaj koji bi im u konačnici mogao omogućiti karijeru bez premca u Hrvatskoj. Ovo je ujedno i poziv djevojkama, ali i mladićima da se prijave na natječaj i krenu u avanturu života.
Oglas je namijenjen punoljetnim osobama s najviše 26 godina i završenom minimalno srednjom školom te koji uz mentalne snage imaju dobro fizičko zdravlje i poznavanje engleskog jezika, a nije nužno da imaju prethodno iskustvo i znanje o zrakoplovstvu jer je ovo prilika da se istaknu prvenstveno svojim sposobnostima.S obzirom na stres i odgovornost kontrolori leta imaju beneficirani radni staž pa tako na četiri godine dobivaju jednu godinu radnog staža. Otprilike neka optimalna godina odlaska u mirovinu je 57.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe domaćin COOPANS-aO uspješnosti poslovanja Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) dovoljno govori što je danas i sutra domaćin sastanka Odbora direktora članica COOPANS-a (suradnje irske, danske, švedske, austrijske i hrvatske kontrole zračne plovidbe).
Navedenih pet pružatelja usluga u zračnoj plovidbi jedini u Europi imaju isti sustav za upravljanje zračnim prometom, koji je jedan od najmodernijih i najsigurnijih, čime su ispunili ciljeve Jedinstvenog europskog neba.
Na današnjem i sutrašnjem sastanku u Dubrovniku pet direktora, među kojima i naš sugovornik Dragan Bilać raspravljat će o daljnjoj strategiji ove suradnje i zajedničkim EU aktivnostima.