Tko će vladati Republikom Hrvatskom? Ključan glas možda je u rukama - Sinčića!

Predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na Pantovčaku su uručili konačne službene rezultate izbora, a u četvrtak počinju konzultacije s parlamentarnim strankama o mandataru.

Cijeli proces sad je u rukama predsjednice države. Ona odlučuje tko će dobiti priliku sastaviti buduću vladu, ali i saziva prvu sjednicu Sabora. Kad je u pitanju dodjela mandata, rok u kojem predsjednica treba odlučiti o budućemu mandataru nije određen, pa se taj posao može otezati. Na pitanje koliko krugova razgovora s parlamentarnim strankama se očekuje glasnogovornik Ureda predsjednice Luka Đurić kratko je poručio: “Počet ćemo s prvim krugom pa ćemo vidjeti”.

Šansa onome tko u Saboru 'skupi' 76 ruku

No Ustav je jasan u tome kome se daje mandat. Predsjednica povjerava mandat za sastavljanje Vlade onome tko na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine svih zastupnika. To znači da šansu za sastavljanje Vlade ima onaj tko u Saboru ima 76 zastupničkih ruku. Ustavni stručnjaci slažu se da bi bilo kakva druga odluka Hrvatsku odvela u ustavnu krizu.

No niti jednim propisom nije jasno navedeno na koji način se utvrđuje kako se dokazuje većina. Bivši predsjednik Stjepan Mesić uveo je 2007. godine praksu dostavljanja potpisa, a očekuje se da će se ta praksa nastaviti. S Pantovčaka su ranije najavili da će se predsjednica u tome držati Ustava.

Najgori slučaj: Na novu Vladu čekamo do veljače 2016.

Proces formiranja Vlade mogao bi potrajati malo dulje, a u najgorem slučaju do veljače 2016. Prevaga u tome hoće li buduću vladu sastaviti koalicija Hrvatska raste, koju predvodi Zoran Milanović, ili Domoljubna koalicija, koju vodi Tomislav Karamarko, ovisi o izabranim zastupnicima Mosta. I lijevi i desni blok nadaju se da će Most odlučiti unutar ustavnog roka. Veći koalicijski potencijal za sada ima Zoran Milanović, ali bez zastupnika Mosta nemaju dovoljno ruku i neće uspjeti formirati Vladu. U HDZ-u na pitanje ima li Domoljubna koalicija dovoljno potpisa i jesu li ih skupili više od 59 odgovaraju da će se to vidjeti kad ih donesu. Mostovci su ranije najavili kako će nakon provedenih razgovora o reformama na Iblerovu trgu i Trgu žrtava fašizma analizirati pismena očitovanja lijevih i desnih koji se slažu s predloženim reformama Mosta.

Most će odluku donijeti za dva ili tri tjedna

U Mostu su ranije priznali da im neće biti lako, ali da će preuzeti odgovornost. Odluku bi trebali donijeti za dva ili tri tjedna. Ustav propisuje da se prvo zasjedanje Sabora održava najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.

Konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. U javnosti su se pojavile dileme da mora prvo zasjedanje biti i konstituirajuće te što ako se na prvoj sjedici ne pojavi većina zastupnika.

Prva sjednica u Saboru bit će i prvi test za buduću većinu

Stručnjaci se slažu da će prva saborska sjednica biti prvi test za buduću većinu. Do izbora predsjednika Sabora sjednicom privremeno predsjeda i vodi je predsjednik iz prethodnog saziva, što je u ovom slučaju Josip Leko. Poslovnikom Sabora propisano je da u slučaju njegove spriječenosti palicu preuzima najstariji nazočni zastupnik. Privremeni predsjedatelj do izbora predsjednika Sabora ima sva prava i dužnosti predsjednika Sabora.

Tri scenarija za ispunjavanje ustavne norme

Ako do ustavnog roka ne završe pregovori Mosta sa SDP-om i HDZ-om, postoje tri izgledna scenarija da se ispuni ustavna norma o konstituiranju Sabora iako oni nisu nigdje propisani.

Iako se svi nadaju da će Sabor biti konstituiran u roku, u slučaju da prvi pokušaj propadne, moguće je da predsjednica države, nakon dodatnih konzultacija sa svim klubovima zastupnika, sazove novu sjednicu Sabora.

Drugi scenarij je da predsjedavajući ne zaključi konstituirajuću sjednicu nego da najavi njezin nastavak za osam, deset ili petnaest dana, dok se ne postigne dogovor. Iako bi to bio presedan što se tiče konstituiranja Sabora, takvoj praksi svjedočili smo na lokalnim razinama, gdje skupštine nisu konstituirali iz prve nego su prvu sjednicu nakon nekog vremena nastavljali.

Postoji i treća mogućnost, a to je da se na prvoj sjednici izabere “kompromisni” predsjednik dok se ne postigne dogovor, no ta je opcija najmanje izgledna.

Neće biti ustavne krize?

Iako su se posljednih dana mogle čuti teze da bi, u slučaju da se ne formira Sabor u Ustavom propisanom roku, zemlja ušla u stanje ustavne krize te da bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u što kraćem roku morala raspisati nove prijevremene izbore, stručnjaci s kojima smo razgovarali s tim se ne slažu. Osim predsjednika Sabora na konstituirajućoj sjednici bira se i Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Do sada je pravilo bilo da su se do konstituirajuće sjednice Sabora vladajući i oporbeni političari dogovorili o podjeli saborskih najviših dužnosti na način da bi opozicija dobila jedno ili dva potpredsjednička mjesta, a vladajuća većina funkciju šefa Sabora te dva ili tri potpredsjednika.

Saborskim poslovnikom je određeno da parlament ima od dva do pet potpredsjednika, a to ovisi o dogovoru. Praksa je bila i da na prvoj sjednici zastupnici najviše dužnosti u parlamentu potvrde jednoglasno. Može birati i potpredsjednike Sabora, tajnika Sabora i tajnika sjednice Sabora, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove te druga radna tijela. Stručnjaci s kojima smo razgovarali napominju da su razgovori o reformama na kojima inzistira Most prije nego što donese konačnu odluku legitimni u demokratskim procesima, pojedini smatraju da u svemu tome ima dosta glume. I dok se za političare posao nastavlja, on je gotov za Državno izborno povjerenstvo.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE

Snježana Krnetić/24sata