Treba spuštat kamate, a ne 'dirati' tečaj franka

Hrvatska narodna banka suzdržala se jučer od komentara sastanka ministrice financija Martine Dalić s bankarima zbog problema dužnika i banaka s kreditima u švicarskim francima. Jednom je prilikom guverner HNB-a Ž. Rohatinski zaduživanje u francima usporedio s klađenjem, budući da je HNB dugo upozoravao na moguće rizike. Sastanak je bio iza zatvorenih vrata, a informacije koje su dostupne medijima pokazuju da je završio dogovorom da će se i dalje razgovarati. Kao jedna od mogućih opcija na stolu je i kopiranje mađarskog modela pomoći, prema kojemu se tečaj švicarske valute zamrzava na sadašnjim razinama, a moguće obveze koje nastanu za dužnike otplaćivale bi se nakon četiri godine. Otvaranje te teme iznenadilo je i same bankare, koji, kako se čuje, nemaju jasan stav o mogućoj državnoj intervenciji! Stručnjaci također tvrde da bi se država trebala držati što dalje od tečaja i banaka.

– Smanjivanje kamatnih stopa jedina je logična opcija, kaže analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek.

Docent s Ekonomskog fakulteta Josip Tica boji se da bi fiksiranje tečaja više pomoglo bankama nego dužnicima jer mu se čini da se banke više žele zaštititi od pada tečaja u budućnosti nego od rasta problematičnih kredita u sadašnjosti.

– Švicarski je franak vrlo blizu svojim rekordnim vrijednostima i u razdoblju od 2 do 5 godina postojat će snažna tendencija da se vrati na dugoročne prosjeke. Jedino što može spriječiti pad CHF-a jest eskaliranje dužničke krize u eurozoni i raspad same eurozone, kaže Tica. Povratkom tečaja na stare razine padale bi rate, ali i prihodi banaka, kaže Tica, koji bi sada uzeo kredit u francima i kada on padne na dugoročne razine konvertirao ga u euro. Privatni konzultant Velimir Šonje vjeruje da su mjere koje banke sada poduzimaju i koje će eventualno poduzeti za većinu klijenata dovoljne. Banke su uglavnom spuštale kamate.

– Svakako treba izbjeći zamku s djelovanjem države, garancijom ili slično na cijeli kreditni portfelj prema mađarskom modelu jer se njihova situacija ne smije uspoređivati s našom. Ondje je kriza udarila mnogo jače nego kod nas, pa su povlačili niz loših poteza i sada se izvlače kupnjom vremena. Tamo je prosječna neto plaća malo veća od 3900 kn a kod nas je 5480, dok su cijene nekretnina u gradovima podjednake. Kupuju vrijeme, a neizvjesno je kako će stvari s tečajem izgledati 2015. godine, upozorava Šonje piše Večernji List