TREŠNJA: Niskokalorična ljepotica koja usporava starenje

Prednosti

Najnovija saznanja moderne znanosti otkrila su neke mehanizme djelovanja tvari kao što su elaginska kiselina, koje se u većim količinama nalaze u trešnjama, višnjama, jagodama i malinama, a upravo ta kemijska tvar smatra se snažnim antioksidansom koji sprječava oštećenje DNK stanice i time umanjuje mogućnosti obolijevanja od raka.

Po svijetu je raznesena vjerojatno prije pojave čovjeka, no porijeklo vuče okolo Crnog mora. Vjeruje se kako "službeno" latinsko ime sortama višanja i trešanja, cerasus, dolazi od imena grada u Maloj Aziji, Kerasosa, oko kojega su one najobilnije uspijevale.

Ako se zagrebe ispod površine engleskog jezika, može se vidjeti kako je jezična granica između višnje i trešnje vrlo blaga, što se i može opravdati ako uzmemo u obzir kako je višnja zapravo hibrid trešnje i divljeg grma sličnih, ali kiselih plodova.

Lijepa i zdrava

Europljani su u 15. i 16. stoljeću više posezali za svojim "kutijama s mješavinama" nego za službenim liječnikom. Te su kutije sadržavale sjemenke, začine i ljekovite trave izmiješane sa šafranom i medom.

Među biljnim bogatstvom krila se i koštica trešnje te njezine peteljke. Sastojak njezine koštice sadrži snažne spojeve koji su u većim dozama otrovi, a u manjim uspješno ublažavaju sve vrste bolova, čak i porođajne.

Uvarak od trešnjinih peteljki odavna se koristi kao snažan diuretik koji pomaže kod problema s krvnim tlakom, nakupljanjem tekućine u organizmu i kod bubrežnih oboljenja.

U narodnoj medicini koriste se gotovo svi dijelovi trešnjinog drva, od smole i kore, preko lista, peteljke, koštice i samog ploda. Njezine glavne karakteristike su snažno antiupalno, diuretsko i antioksidativno djelovanje.

Niskokalorična ljepotica

Trešnje po šalici serviranja nose oko 85 kcal, što je nešto više od njezine rođakinje, višnje, koja daje 50 kcal. U toj šalici nalazi se i 1 gram bjelančevina, 19 grama ugljikohidrata te oko 1 gram masti.

Malo, zaključit ćemo, no raskoši kemijskog sastava, kao i kod drugog voća, pridonose upravo mikronutrijenti. Trešnja sadrži dosta vitamina A, ponešto vitamina B1, B2, B3 i B6 te oko 8 mg vitamina C.

Za usporedbu, jagode daju oko 70 mg C vitamina na 100 g. Ipak, trešnje imaju znatno više pigmentnih spojeva s izuzetnom antioksidativnom moći. Lepezu nadopunjuje sadržaj folne kiseline, kalcija, kalija, željeza, magnezija i cinka.

Sirova je najbolja

Iako je trešnja voće koje je zahvalno za spremanje kolača i drugih deserta, najzdravija je i najukusnija sirova. Kada se termički obrađuje, trešnja gubi velik dio svoje arome, boje i slatkoće te postaje manje intenzivan doživljaj za čula.

Ona je idealan sastojak baš voćnih salata, lako se čisti, lijepog je oblika i čvrstoće te daje onaj potreban završni izgled veselim kristalnim ili plastičnim prozirnim posudicama.

Kod kupnje treba paziti da je plod crven (što je crveniji, plod je slađi), čvrst i neoštećen. Drugi pokazatelj svježine jesu peteljke koje moraju biti zelene, a nikako tamne ili smeđe.

Kako brzo propadaju, najbolje će proći sretnici koji posjeduju poneko trešnjino drvo ili ju mogu kupiti na samoj farmi. Treba se čuvati na hladnom mjestu, pa je u supermarketima kupujte samo iz hladnjaka.

Kod kuće se pohranjuje neoprana u plastičnim vrećicama u hladnjak i čuva dva-tri dana. No, mogu se i zamrznuti za kasniju pripremu u kolačima ili za džem.

Trešnje se operu, otkoštičen, osuše i poslože na pladanj na kome se odvojene stave u zamrzivač. Tek kada se takvi plodovi smrznu, oni se prebacuju u vrećicu i pohranjuju u zamrzivaču najviše godinu dana.

Topli savjet: najedite se svježih trešanja dokle god ih ima, a u kasnijim danima odmrzavajte plodove s kojima, uz dašak minulog ljeta, u spravljanju deserata možete pustiti mašti na volju, donosi centarzdravlja.hr.