Otišle su dvije od četiri najveće španjolske banke CaixaBank i Sabadell, jedno od najvećih energetskih poduzeća Naturgy, najveći europski vlasnik stanica za mobilnu telefoniju Cellnex, i Grupo Planeta, jedan od najvećih europskih izdavača knjiga. Ne znači to da su svi povukli zaposlene i urede iz Barcelone, ali su sastanke uprave i centre moći preselili drugdje. To je naštetilo imageu Barcelone kao dobrom mjestu za ulaganje, piše Financial Times u tekstu o lošem utjecaju nacionalizma na gospodarski prosperitet Barcelone, grada koji je imao ambicije postati metropolom Mediterana.
Doduše, nije sve crno: od vrhunca pandemije Covida, u Barceloni su otvoreni centri za umjetnu inteligenciju Applea i Microsofta, uredi Amazona i Googlea, centri za inovacije Siemensa i Bayera, digitalna središta PepsiCo i SAP. Cisco namjerava osnovati centar za dizajn čipova, a Intel planira otvoriti zajednički laboratorij s Barcelonskim superračunalnim centrom, predstavlja udruga Barcelona Global, osnovana za privlačenje stranih ulaganja, prenosi
Jutarnji list.Barcelona i dalje ima tek 8 posto zaposlenih, bitno manje od Madrida, ali mogla je mnogo više. Privlačenje investicija po svaku cijenu nije bio interes ljevičarske gradonačelnice Ade Coleau. U proteklih šest godina radila je na obuzdavanju kaotičnog masovnog turizma i špekulacija nekretninama. Ograničila je Airbnb-a, proširila zelene i pješačke zone, uvela obavezu da 30 posto svih novih privatnih stambenih projekata budu javni stanovi.
Ona nije za nezavisnost Katalonije, no među poslovnim ljudima stekla je reputaciju neprijatelja poduzetništva i rasta, piše Financial Times. Zovu je "Barcelona ne": ne proširenju zračne luke; ne hotelu Four Seasons; ne ogranku ruskog muzeja Ermitaž, i to prije invazije na Ukrajinu.
Iako je Katalonija privukla 6 do 9 milijardi eura stranog kapitala u svakoj od proteklih nekoliko godina, to je oštri pad u odnosu na više od 16 milijardi eura u rekordnoj 2016., prema podacima ministarstva industrije. Za razliku od Barcelone, madridska je regija zabilježila rekordna ulaganja od 98 milijardi eura u 2018. da bi zadnje dvije godine i oni drastično pali, dok se Barcelona vraća na razinu iz 2012-2014.