Nakon što smo četiri recesijske godine zaredom iz sezone izlazili kao apsolutni pobjednici Mediterana – jer smo uz Tunis jedini ostvarivali turističke pluseve, dok su naši konkurenti grcali u dvoznamenkatskim minusima – ove bismo godine mogli zaustaviti dosad nezaustavljivi trend stalnog rasta domaćeg turističkog proizvoda. Dok se druge mediteranske zemlje zbog pada turističkih pokazatelja odviše i ne zabrinjavaju, jer svoju ekonomiju temelje na 'jačim' industrijskim granama, Hrvatska, u kojoj turizam čini više od 17 posto društvenoga bruto bogatstva, itekako ima razloga za brigu.
Budući da ćemo uz Sloveniju biti jedini u jugoistočnoj Europi koji ove godine neće ostvariti rast BDP-a, očekivani gospodarski minus na kraju godine zbog podbačaja sezone mogao bi biti i veći od službenih procjena Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
I sam ministar Darko Lorencin priznaje minuse iz prve polovice srpnja te čak ide i malo dalje priznavši da hrvatski turizam i ove godine u sezonu ulazi bez novih investicija, odnosno hotela, posebno onih visokokategoriziranih (zaboravivši da je kukuriku Vladi ovo druga sezona zaredom te da je dio, ako ne i cijela odgovornost za neinvestiranje u turizmu na njoj). Također, ministar poručuje da je razlog u dosadašnjim minusima i u mijenjanju sustava mreže turističkih zajednica 'koji se nije mijenjao 20 godina', a zdrav razum se pita zašto smo ga uopće išli mijenjati usred krize i sezone. Nadalje, išli smo nabrzinu zaraditi gdje god se moglo pa smo od prvog srpnja podigli cijene karata za trajekte i hidroglisere, poskupili smo i cestarine ne bi li strancima izbili koji euro više iz džepa, a pri tom zaboravljamo da je recesija također pogodila kupovnu moć građana i u razvijenijim zemljama. Jedino što je turistima pojeftinilo u Hrvatskoj je roaming.
I tako smo (p)ostali skupa destinacija, očekujući da će naše tirkizno plavo more, razvedena obala i ribarske večeri kao svake, pa tako i ove godine privući strane goste. A onda nam najprije nije odgovarao raspored blagdana u katoličkom kalendaru, pa nam se malo odužilo prohladno proljeće, a sad će nam se izgleda o' glavu razbiti i sva poskupljenja koja smo nanizali ne bi li u dva mjeseca zaradili za cijelu godinu. Nadalje, uoči sezone povukli smo poteze o kojima bi druge turističke zemlje itekako promislile. Uz navedena poskupljenja, morali smo uvesti vize za Ruse i Ukrajince, ali i nama drage i stalne goste iz susjedne BiH. Nije se posebno radilo ni na pripremi sezone (osim nastavka mjera udruženog oglašavanja bivše Vlade i najave bivšeg ministra Ostojića o poreznim olakšicama ako pored kuće iskopate bazen).
Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba, osvrnuvši se na neočekivane oscilacije u prvoj polovici srpnja, poručuje da 'sve što sad izgubimo, više nikako nećemo moći nadoknaditi'.
Ako ovog i idućeg vikenda zaista zabilježimo minuse kao u prva dva srpanjska vikenda, onda ne da je podbacila špica sezone, nego cijela turistička godina jer u osmom mjesecu više nema mogućnosti povećanja turističkih brojki – zloslutna je procjena prvog čovjeka hrvatskih putničkih agencija.
Inače, za ovu sezonu kao i za cijelu 2013. godinu Žgomba kaže da je itekako zahtijevna i zaključuje da će se velikim uspjehom smatrati ostvarimo li lanjske turističke brojke. Priznaje da je u prvoj polovici srpnja u hotelima još uvijek bilo slobodnih kreveta, no to ne smatra velikim signalom za uzbunu jer, kaže, cijelu ovogodišnju sezonu ionako obilježavaju rezervacije u zadnji čas.
Glavnina turističkih dolazaka stoga se očekuje ovog i idućeg vikenda (podatke o broju vozila koja su ušla i izašla iz zemlje ovog vikenda doznat ćemo sutra ili kasno večeras) i oni čine ukupni dojam sezone. Ukoliko špica sezone zaista podbaci, ukupni dojam turističke 2013. možda bi mogla popraviti predsezona. Naime, u prvih pet mjeseci ove godine bilježimo pet posto više dolazaka, 4,6 posto više noćenja i čak 11,4 posto veći turistički prihod. Budući da vrhunac sezone ide prema razočarenju, ostaje nam pokušati produžiti posezonu i zadržati turiste i nakon Svih svetih jer za bolje rezultate u turizmu nam treba duža sezona, kaže Žgomba, a ne veći broj kapaciteta. /Dražen Katalinić/