Forum će ujutro otvoriti Zlatan Fröhlich, supredsjedatelj Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća i Burak Baykan, supredsjedatelj Tursko - hrvatskog poslovnog vijeća, nakon čega će slijediti tematske prezentacije: poslovna i investicijska klima, te mogućnosti u RH, investicijski potencijal Hrvatske, poslovna i investicijska klima u Turskoj, te primjer uspješne suradnje između Hrvatske i Turske - kompanija Dogus Holding.
Nakon završetka prezentacijskog dijela, u 11 sati, govore će održati predsjednik Erdoğan i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, te Mustafa Elitaş, ministar gospodarstva Turske, Tomislav Panenić, ministar gospodarstva RH, Omer Cihad Vardan, predsjednik DEIK-a i Luka Burilović, predsjednik HGK, a potom će se potpisati Memorandum o razumijevanju između HGK-a i DEIK-a.
Poduzetnici Turske i Hrvatske će nakon obraćanja visokih dužnosnika moći tijekom Foruma organizirati i izravne sastanke i tako dogovarati moguće poslove, a gospodarska statistika govori kako međusobno poslovanje počinje snažno rasti, mada prvenstveno zahvaljujući ulaganju iz Turske u Hrvatsku.
Naime, preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke u prva tri tromjesječja 2015. govore kako je zabilježen iznos ulaganja od 30,9 milijuna eura, dok je u čitavoj 2014. zabilježen iznos od 19,7 milijuna eura turskih ulaganja u Hrvatsku.
Turizam je 'meta'
Međutim, navedeni iznosi dobivaju još više na značenju, ističu u HGK, s obzirom na činjenicu da je u razdoblju od 1993. do trećeg kvartala 2015. ukupno zabilježeno 212 milijuna eura ulaganja iz Turske (potrebno je reći kako su ulaganaj turskih kompanija u Hrvatsku i veća, jer ova statistika ne vodi računa o ulaganjima turskih tvrtki s podružnicama izvan Turske).
Pritom su djelatnosti u kojima su ostvarena najveća ulaganja građevinarstvo, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, hoteli i restorani, prateće i pomoćne djelatnosti u prijevozu, financijsko posredovanje, osiguranje i mirovinski fondovi, iznajmljivanje strojeva i opreme, ostale poslovne djelatnosti, rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti i vlasnička ulaganja u nekretnine.
Od dosadašnjih turskih ulaganja u Hrvatsku u području turizma treba napomenuti i investiciju tvrtke Rixos u hotel Libertas i firme Uzel Turizam u Pucić Palace u Dubrovniku, a također je potrebno istaknuti veliko ulaganje turske tvrtke Dogush Holding u marine Mandalina (Šibenik, na slici), Dalmacija (Sukošan) i Borik (Zadar) te hotele Villa Dubrovnik, D-Resort Šibenik (otvorenje 2015) i Maraska hotel & residences (Zadar) (ujedno su i vlasnici 11 posto ACI-a.).
Uz to, 2011. je turski Eksen holding Anonim Şirketi iz Istanbula (Süzer grupa) stekao kvalificirani vlasnički udjel koji čini više od 50 posto udjela u kapitalu Banke Brod iz Slavonskog Broda, koja je promijenila ime u KentBank 2012., a iste je godine investicijsko društvo iz Istanbula NETA Yatirim Menkul Degerler Anonim Sirketi (BAB Group) ušlo u vlasničku strukturu NFD Aureus Investa
Lani došlo 27 tisuća gostiju
U 2015. je zabilježeno 26.985 posjeta turskih turista Hrvatskoj što u usporedbi s predhodnom godinom predstavlja rast od 2,9 posto. Broj noćenja se povećao te je zabilježeno 68.891 noćenja što predstavlja povećanje od 5,8 posto. Mora se, nadalje, istaknuti činjenica da u 2014. u ukupnoj strukturi noćenja turski turisti čine samo 0,1 posto, te da je prosječan broj noćenja Turaka po dolasku 2,5 (prosjek stranog gosta u 2015. iznosi 5,3 noćenja).
Izvozimo lakove, uvozimo odjeću
Ukupna trgovinska bilanca izmjeđuHrvatske i Turske je u 2015. iznosio 348,8 milijuna dolara, ali od toga naš izvoz u Tursku iznosi 104 milijuna, a uvoz 244 milijuna dolara. Najznačajniji izvozni proizvodi u Tursku su naftna ulja, dušićna gnojiva, željezni otpaci, mineralna gnojiva i premazne boje i lakovi, a najviše uvozimo monitora i projektora, kabela i izolacijske žice, odjeće, te hladnjaka i zamrzivača.
TURSKO GOSPODARSTVO
PREDNOSTI:- kontrolirane javne financije- demografska vitalnost i obrazovana radna snaga- značajan geografski položaj u regiji
SLABOSTI:- nedostatna domaća štednja i ovisnost o stranom kapitalu- tvrtke bilježe porast vanjskog zaduženja što ih izlaže riziku promjene tečaja- Kurdski problem ostaje izvor društvene i političke nestabilnosti- geopolitička nestabilnost uvjetovana sukobima u Siriji i Iraku