U DUBROVNIKU PREDSTAVLJENA KNJIGA 'HERCEGOVAC S RAZLOGOM': Tko je objesio zvono na Hercegovce? Sve počinje od Mesića!

'Knjiga je izazovna već po svom naslovu. Jer, pojam Hercegovine i Hercegovca nije samo geografski već i kulturni pojam, isto kao i pojam Dalmacije i Dalmatinca. Šimić piše svoju knjigu od 2006. do 2012. na događaje koji su se nizali u to vrijeme, čime ti tekstovi imaju svoju svježinu. Piše iz prve ruke kako bi upozorio na opasnost 'prišivanja negativnosti' koje su nanosile mnogim ljudima rane', kazao je uvodno fra Jozo Sopta o Šimićevoj knjizi, istaknuvši kako bi se i u Dubrovniku, koji ima specifičan odnos prema Hercegovcima, našli mnogi geni kameni i da je veliko srce Dubrovnika pružilo dom mnogim protjeranima.

Našalio se kako danas možemo tvrditi da King Kong nije iz Hercegovine te za kraj ostavio napomenu o kvadratnim glavama i niskim čelima, što se često pejorativno odnosi na Hercegovce.

'Kada je Širokobriježanin, fra Dominik Mandić, gradio crkvu u Rimu, angažirao je 27 umjetnika iz više zemalja, a jedan od njih - slikar, je tada kazao kako nije vidio ljepše glave od njegove', ispričao je anegdotu fra Sopta nasmijavši prisutne.

Jure Burić primjetio je kako je Šimić znalac lokalnog, ali i globalnog te kako ga posebno žuljaju dvije teme - hercegovački slučaj te Herceg Bosna i treći entitet.

'Hercegovci su 1991. godine bili sinonim hrabrosti. Nema čovjeka koji je više volio svoju domovinu Hrvatsku, i za nju život dao nego Hrvat iz Herceg Bosne. I što je dočekalo tog Hrvata? Hrvatska koja se pokazala kao maćeha prema njemu. Što se dogodilo da se objesilo zvono na Hercegovce?
1991., 1992., 1993. godine ništa, ali 1994. iz svih medija paljba po Hercegovini i Hercegovcima, a sve to počinje od Stjepana Mesića. Otkad je otišao iz HDZ-a okrenuo se protiv Hercegovaca. Očito je kako su mu trn u oku. Taj i takav Stjepan Mesić drznuo se vrijeđati narod Herceg Bosne. No, pustimo ga jer nije vrijedan spomena. Imamo i u BiH dosta Mesića',  kazao je Burić

'Sebe sam jednom prilikom nazvao političkim Hercegovcem, ali ne zato što sam Hrvat, već iz osjećaja nepravde koja se prema tom narodu činila. I uvijek bih bio na strani naroda kojemu je oduzeta politička bit' istaknuo je uvodno novinar Josip Jović koji autora knjige poznaje već dugih 15 godina.

Jović je ispričao kako on gleda na knjigu.

'Knjiga je sastavljena od političkih komentara, povijesnih reminiscencija i putopisa koji su uvijek s jednom paralelom na Hercegovinu. Glavni dio knjige su politički komentari, pisani kratko i vrlo precizno. Protkani su polemikom koja nije uvredljivo pisana, već dobronamjerno i bez vrijeđanja. Njegovi tekstovi su protkani duhovitošću i ironijom na vlastiti račun, a ono što je meni zapelo za oko, kao novinaru, jest ta jedna pismenost kojoj bi moglo pozavidjeti 80 posto mojih kolega' kazao je Jović.

Zasigurno jedna od zanimljivijih tema ove briljantne knjige su već nadaleko poznate predrasude prema Hercegovcima, a koji su bili stigmatizirani od jedne grupe ljudi smatra Jović, te dodaje kako je tu prisutna i doza zavisti, zato što su mnogi ljudi iz tih sredina bili osuđeni na uspjeh. Jedan od razloga zašto su se uvijek držali skupa jest taj da Hercegovci nikad nisu imali svoju državu.

'U političkom smislu, nakon rata, Hrvati u BiH su apsolutno izgubili najveći broj svojih pripadnika. I to ne samo u ratu, već i poslije rata, u miru zbog politike koja se provodi. Glavni problem je u ustavu BiH koji praktički ne postoji, i bez njega je iluzorno govoriti o općem napretku. Današnji politički ustroj bi se mogao nazvati zbiljskom konfederacijom i lažnom konfederacijom, jer su Hrvati izgubili svoju konstitutivnost, ako su je uopće imali'  kazao je između ostalog Jović.

Na samom kraju, autor, Ivan Šimić je priznao kako su ga doista ponijele emocije na večerašnjem predstavljanju knjige. Istaknuo je kako je u knjizi najviše političkih tekstova te dodao

'Problemi u BiH me žuljaju što je i bio motiv za pisanjem ove knjige. Osim čisto političkih tekstova, posebno su mi dragi putopisni tekstovi. Možda se moglo i drugačije napraviti, ali eto tako je završilo' zaključio je Šimić.

Predstavljanje knjige održalo se u organizaciji Ogranka Matice Hrvatske Dubrovnik, a u glazbenom dijeli programa nastupila je mlada glazbenica iz Širokog Brijega, Lucija Zovko.

Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, a u Splitu je 1989. diplomirao na FESB-u.
Po povratku u svoje mjesto, kratko vrijeme radio je u srednjoj školi. Pred sami rat sa skupinom prijatelja pokrenuo je lokalnu radijsku postaju. Nekako u isto vrijeme u mjesečniku Hrvatska gruda objavljeni su i njegovi pisani rani radovi. Poslije rata, pa sve do danas, vodi malu privatnu informatičku tvrtku u Grudama. Oženjen je i ima četvero djece.