U Dubrovačko - neretvanskoj županiji najmanje samoubojstava

Svake godine 10. rujna obilježava se Svjetski dan prevencije samoubojstava s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi provođenja akcija u prevenciji samoubojstava na globalnoj razini. Međunarodno udruženje za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP), inicijator obilježavanja ovog dana, Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization - WHO) i partneri zauzimaju se i pozivaju na prevenciju suicidalnog ponašanja, osiguranje adekvatnog liječenja i praćenja osoba koje su pokušale samoubojstvo kao i moralno i odgovorno izvješćivanje o samoubojstvima u medijima.

Vodeća tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava je: Spriječimo samoubojstva u multikulturalnim zajednicama. Samoubojstva u suvremenom svijetu predstavljaju značajan javnozdravstveni problem, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u svijetu prosječno tri tisuće ljudi počini samoubojstvo svaki dan, dok svakoj osobi koja počini samoubojstvo treba pribrojiti još najmanje 20 osoba koje su si pokušale oduzeti život.

Stalni porast

Na globalnoj razini, najveću pozornost trebalo bi posvetiti broju samoubojstava koji kontinuirano raste te postaje glavni uzrok prijevremene smrti u svijetu koji se može spriječiti. Zbog navedenog razloga trebalo bi razviti okvir nacionalne strategije prevencije samoubojstava u svakoj zemlji, dok bi na lokalnoj razini politička potpora i rezultati lokalnih epidemioloških istraživanja trebali biti uključeni u kreiranje preventivnih programa i aktivnosti unutar zajednice.   

U Europi je prosjek 15 samoubojstava na 100 tisuća ljudi,  a najviše ih je u Mađarskoj i Švedskoj te u Sloveniji, dok je Hrvatska stopa 13 na brojku od 100 tisuća ljudi. Izvršena samoubojstva jedan su od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj. Postoji razlika i među županijama. Najmanje samoubojstava bilježi se u južnim županijama, Splitskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, te u Požeško-slavonskoj, a najviše u Ličko-senjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj

Jedan  od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj su upravo izvršena samoubojstva. U posljednjih deset godina bilježi se pad broja samoubojstava, dok ih je najviše registrirano 1987. i 1992. godine kada je stopa bila 24,1/100.000. Najmanje izvršenih samoubojstava registrirano je 1995. godine, kad je zabilježeno 930 slučajeva, odnosno stopa 19,4.  U razdoblju od 2000. do 2010. godine stopa je bila 20,9 stopa, a prošle godine godine registrirano je 777 slučajeva, odnosno stopa 17,5.

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama značajno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca, čemu je razlog, vjerojatno, bio lakša dostupnost oružju. Posljednjih godina postoji trend pada tog načina izvršenja samoubojstava. U 2010. godini registrirano je 116 samoubojstava vatrenim oružjem, što je 14,9 posto u ukupnom broju samoubojstava). Hrvatska bilježi niže dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava od susjednih Slovenije i Mađarske, a više od Austrije. Za prosjek zemalja EU članica prije svibnja 2004. registrirane su niže stope nego za Hrvatsku, dok je za prosjek zemalja EU članica od 2004. ili 2007. registrirana podjednaka stopa za svu dob te viša stopa smrtnosti zbog samoubojstava za dob 0-64 godine nego za Hrvatsku.