Prvoga dana skupa govorilo se važnim naglascima posljednje enciklike pape Franje „Laudato si'“ koja govorio o brizi svih za zajednički dom, o europskim zakonima o zaštiti okoliša, te o aktualnoj situaciji s vodama kod nas i u svijetu gdje se teži vodu tretirati kao tržišnu vrijednost nasuprot općem pravu ljudi na pristup vodi. Predavači su bili generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. sc. Petar Palić, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, doc. dr. sc. Josip Mikuš, dr. sc. Marija Crnčević, te aktivni branitelj voda iz Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vuleta.
Pozdravljajući sudionike skupa dubrovački biskup mons. Mate Uzinić je kao povode i razloge održavanja ovakvog skupa istaknuo blagdan sv. Franje Asiškog, ljubitelja prirode i zaštitnika ekologa, koji se slavi 4. listopada te održavanje 42. sjednice Međuvladinog panela o klimatskim promjenama u Dubrovniku koja započinje 5. listopada, uoči pariške konferencije o klimatskim promjenama.
Nadahnuće svemu je enciklika pape Franje „Laudato si' – o brizi za zajedničku kuću“ koja je već u Dubrovniku predstavljena, a sada je imamo i u prijevodu na hrvatski jezik. Biskup je podsjetio na proročki karakter enciklike koja, uz ostalo, želi „dati glas onima koji nemaju glasa“, a na ovom skupu dati glas zemlji, osobito vodama i moru. Navodeći ulomke iz papine enciklike biskup je rekao kako se ovim skupom želi promijeniti situacija ravnodušnosti i probuditi svijest o brizi za zajednički dom. Također se želi dati prilika znanstvenicima da daju svoje viđenje ove problematike.
U predavanju naslovljenom „I vidje Bog da je dobro (Post 1,10) - Teološko-etički naglasci enciklike 'Laudato si'' dr. Palić je kazao kako je ova papina enciklika socijalna jer su ekološki problemi koje spominje posljedica nedovoljnog i nepravednog reda u socijalnim odnosima i zbog toga je potrebna određena promjena i u politici, te da je upućena svim ljudima uključujući i one koji se bave politikom i stvaraju politiku, a time su i odgovorni za „zajedničku kuću“.
Da bi se omogućio dostojanstveni život ljudima, ali i svim stvorenjima na toj planeti, papa Franjo se u enciklici zalaže za udruživanjem „čitave ljudske obitelji u traženju održivog i cjelovitog razvoja“. Dr. Palić je podsjetio na biblijsku pripovijest o stvaranju iz koje se iščitava odgovornost na čovjeka prema svemu stvorenomu. Govoreći o ljudskim korijenima ekološke krize predavač je posebno istaknuo logiku tehnokratske prevlasti, antropocentrizam, logiku iskorištavanja, nezaposlenost, te granice znanstvenog napretka.
Da bi se dogodilo „ekološko obraćenje“, predlaže se zauzimanje za „ekologiju cjelovitosti“, a ona, pak, uključuje odgovornije shvaćanje i razumijevanje da je sve stvoreno u jednom suodnosu. Stoga je potrebno djelovanje, na svima razinama, od one međunarodne, do najnižih lokalnih razina i potreban je ekološki odgoj i formacija, te ispit savjesti s novom dimenzijom: kako živim zajedništvo sa svim stvorenjem i prirodom, poručio je dr. Palić.
Zastupnica Petir, po struci biologinja i ekologinja, održala je predavanje „Što se zbiva u našoj 'novoj' društvenoj kući: EU politike o okolišu“. Istaknula je kako se europska pravna stečevina kao zakonodavni okvir u području zaštite okoliša može smatrati u ovom trenutku najboljim svjetskim zakonodavnim okvirom, ali i vrhunskom dobrom praksom brige za okoliš, koji se neprestano nadograđuje i poboljšava. Dodala je kako postoji koherentnost i komplementarnost ostalih politika Unije s politikama zaštite okoliša koje se međusobno prožimaju i nadopunjuju. Podrobnije je govorila o klimatsko-energetskom paketu, o GMO, o kružnom gospodarstvu, te o građanskoj inicijativi o pravu na vodu koju je poduprlo čak 1,9 milijuna građana EU, a kojoj je cilj osigurati svima kvalitetnu pitku vodu te zaštiti izvorišta vode i javne vodovode od privatizacije.
Zaključila je kako zaštitu okoliša treba promatrati u kontekstu ukupnog razvoja društva. „Ekologija cjelovitosti“ kao nova paradigma pravednosti koja je u središtu Papine enciklike, neodvojiva je od pojma općega dobra, za koje se upravo institucije i donositelji odluka moraju zalagati. A opće dobro uključuje, kako pravednost, tako i brigu za one slabije, ranjive, siromašne.