Zbog posljednjeg slučaja smrti 74-godišnje Margarite Klaj, koja je preminula u petak u 19.30 sati na podu ispred zatvorenih vrata umaške Hitne pomoći, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević naložila je izvanredni inspekcijski nadzor koji je u tijeku. Također, slučaj istražuje i policija u suradnji s Državnim odvjetništvom.
Smrt prirodnim putem
Slučaj smrti 74-godišnje Margarite Klaj pred zatvorenim vratima umaške Hitne pod lupom je policije, koja po nalogu Općinskog državnog odvjetništva utvrđuje okolnosti.
'Pregledom tijela mrtvozornik je utvrdio da je smrt nastupila prirodnim putem, dok je po nalogu Općinskog državnog odvjetništva Pazin tijelo preminule žene prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Pula gdje će se tijekom današnjeg dana obaviti obdukcija. Policijski službenici u suradnji s nadležnim odvjetništvom utvrđuju okolnosti događaja', kazala je glasnogovornica Policijske uprave istarske Nataša Rogić Jukopila.
'Ne mogu zasad ništa reći jer još provodimo stručni i inspekcijski nadzor. Ne možemo samo tako davati neke paušalne ocjene, treba sve pogledati i moramo razgovarati sa svim stranama. Radi se o složenom stručnom inspekcijskom nadzoru, o čemu ćemo se očitovati kad završimo', kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda hitne medicine
Maja Grba Bujević, koja danas boravi u Umagu.
No ono što je mogla reći je da su oba tima Hitne bila na prijeko potrebnom terenu.
'Oba tima su bila na pravim hitnoćama i to uopće nije sporno', kazala je
Grba Bujević. Naime, u vrijeme poziva jedan tim umaške Hitne službe bio je na intervenciji u jednom wellnessu gdje je osoba ostala bez svijesti, dok je drugi umaški tim hitno vozio u najbližu bolnicu u Izolu trogodišnje dijete, ozlijeđeno u padu s tri metra visine.
Ravnateljica će u Umagu razgovarati i s predstavnicima lokalne vlasti koja je prilično ogorčena zbog nefunkcioniranja umaške Hitne pomoći, a 'krivca' vide u reformi.
'Reforma hitne medicinske pomoći u svojoj osnovnoj zamisli je sigurno dobra, ali u uređenim sistemima u kojima su dobro uređene sve druge zdravstvene službe, što kod nas nije slučaj. Također, reformu je trebalo pratiti osnivanje Centara obiteljske medicine, tzv. COM-ova, što nikada nije zaživjelo niti nam je poznato što su nadležni poduzeli da se spomenuti COM-ovi osnuju i počnu funkcionirati.
Dodatna otežavajuća okolnost s kojom se susrećemo na području djelovanja HMP Umag je udaljenost od najbliže bolnice u
Puli ili Rijeci, zbog čega se tako uporno i zalažemo za korištenje usluga Opće bolnice Izola, koju uslugu ćemo morati također dodatno platiti iz našeg proračuna i proračuna drugih gradova i općina.
S naše strane poduzeli smo sve da se takav ugovor potpiše i vjerujemo da će se to idućih mjeseci i dogoditi. Međutim, potpisivanjem tog ugovora neće biti riješeni svi postojeći problemi jer badava nam i mogućnost korištenja usluga u
Izoli ako na terenu nemamo dovoljno timova koji će pacijenta moći pravovremeno prevesti do Izole', kažu u Gradu Umagu.
Naime, Umag s gradovima i općinama
Bujštine na godišnjoj razini izdvaja oko 380 tisuća kuna za takozvani nadstandard hitne medicinske pomoći. Tim sredstvima, uz ona županijska, pokrivaju se plaće za dodatna 4,5, odnosno pet doktora medicine za
HMP Umag. No, iako imaju dva tima, umaška služba HMP-a od početka godine uskakala je 60 do 70 puta Poreču, što je značilo da su umaški pacijenti u to vrijeme čekali pred zatvorenim vratima svoje Hitne.
Prvi smrtni slučaj bio za vrijeme Milinovića
Prva pacijentica kojoj tim Hitna medicinska pomoći nije uspio spasiti život bila je53-godišnja Marija Božić iz Vilanije pokraj Umaga, koja nikad ranije nije imala srčanih tegoba. Gospođa Božić preminula je početkom studenog 2011, netom što je nastupila reforma Hitne. Tim T1 s liječnikom bio je na terenu, a na poziv za pomoć ženi s simptomima infarkta odazvao se tim T2 - medicinska sestra i vozač, koji nisu imali uređaj za reanimaciju. Ovaj slučaj ogorčio je Umažane i pokrenuo peticiju kojom se od tadašnjeg ministra zdravstva Milinovića tražilo da se u Umagu vrati sve na staro.
Iako je zamjenica gradonačelnika Grada Poreča
Nataša Basanić Ćuš više puta tražila, pa tako i 13. lipnja, od svih nadležnih u Istarskoj županji hitno kadrovsko ekipiranje timova HMP za turističku sezonu koja je u tijeku, problem još uvijek nije riješen. Umjesto da se problem hitne za
Poreč riješi u Poreču, on se rješava slanjem timova iz HMP Umag na intervencije u
Poreč, što je sasvim razumljivo i opravdano u iznimnim slučajevima, no u Umagu kažu da to više nije iznimka, nego pravilo i da su s početkom turističke sezone timovi iz HMP Umag prinuđeni dva do tri puta dnevno intervenirati na području grada Poreča.
'Nemamo dovoljno timova iz razloga što sustav hitne medicinske pomoći i prijavno-dojavna služba na području Istarske županije ne funkcioniraju kako treba. Nažalost, Poreču nije uspjelo izboriti se za standard više, kao što je to uspjelo
HMP-u Umag, tako da su se tamo pacijenti počesto nalazili pred zatvorenim vratima', kažu u gradu
Umagu. Dok su u gradu Umagu nezadovoljni reformom i radom ravnateljice Županijskog zavoda za hitnu medicinu, Stručno vijeće Zavoda priopćilo je pak da u potpunosti podržava rad i način organizacije i vođenja ustanove od strane ravnateljice
Ksenije Družetić-Božić, dr. med.spec, te oštro osudili medijske istupe pojedinaca koje smatraju apsolutno neutemeljenima.
'Stručno vijeće temeljem prije utvrđenih činjenica konstatira kako su medicinska prijavno dojavna jedinica i timovi službe hitne medicine poštivali sve protokole, postupili sukladno pravilima struke te radili upravo posao za koji su i osnovani – pružanje hitne medicinske skrbi. Sve raspoložive ekipe (za Umag dvije ekipe s liječnikom) bile su na hitnim intervencijama', zaključili su.