Napokon se zna što čeka građane s kreditima u švicarskom franku! Vlada je oformila radnu skupinu koja bi trebala naći dugoročno rješenja za "švicarce", no nekakva okvirna slika već postoji. Dio kredita će se prebaciti u eure, a za one koji ni tad neće biti u stanju ni tada platiti napravit će se poseban fond i zamrznut će se tečaj. Što se tiče onih koji ni uz pomoć zamrzavanja ne uspiju "isplivati", stan će morat vratiti banci koja će morat s njima potpisati ugovor o najmu.
Ipak, treba krenuti redom. Poslovne banke će, zajedno s predstavnicima HNB-a i ministarstava, graditeljstva, financija i socijalne skrbi, biti zajedno u spomenutoj radnoj skpini. Kako su upravo HNB i poslovne banke najzaslužniji za ovu katastrofu, treba pričekati kakve uvjete će imati bankari i kako će procijeniti koji kredit spada u koju skupinu. Kroz vrijeme, znat će se točno koliko od 60 tisuća građana će vezati svoj kredit za euro, a koliko će živjeti u najmu.
1. Skupina: Prebacivanje u eure!
Kako stvari stoje u ovom trenutku, većina građana ući će u prvu skupinu. To je istovremeno najhumanije rješenje u kojem će se banke navodno odreći dijela svojeg profita i smanjiti glavnicu duga za one dužnike za koje banke procijene da mogu uredno ispunjavati svoje obaveze. Drugim riječima, od tog trenutka rata bi vam bila vezana uz kamatu koju imaju i drugi eurodužnici. Oni koji će imati ovu opciju će biti, kako banke kažu, socijalno najugroženiji jer su u njihovom slučaju banke spremne žrtvovati razliku u tečaju franka i eura. Međutim, problem bi u tom trenutku mogao postati euro koji u zadnje vrijeme isto nije najstabilnija valuta. Zbog lošeg stanja europskog gospodarstva, analitičari predviđaju skokove i padove i za euro.
2. Skupina: Zamrzavanje tečaja na određeno vrijeme
Neki bi rekli da je ovo zapravo najgora skupina jer će za te građane krediti i dalje ostati u "švicarcima". Doduše, za njih će se tečaj privremeno zamrznuti, no koliko dugo će tečaj ostati zamrznut ovisit će o dogovoru. Moguće je da će se to rješavati iz slučaja u slučaj. Također, ulogu bi moglo igrati i na što je kredit potrošen jer je lako za shvatiti da netko tko je od tog novca kupio kuću u kojoj živi ne može biti u istoj kategoriji kao netko drugi. Razlika između smrznutog i stvarnog tečaja uplaćivale bi se u zajednički fond koji bi dijelom punile banke, a dijelom građani, no koliko bi građani morali plaćati, također ovisi o imovinskom stanju dužnika. Što će točno biti s novcem iz tog fonda još se mora dogovoriti.
3. Skupina: Povratak u podstanarstvo
Kao što smo već spomenuli, postoji i treća skupina dužnika koj jednostavno neće biti u stanju mjesečno plaćati lihvarskim bankama. Njima će biti ponuđeno da postanu podstanari u stanu koji su kupili od kredita, a trebali bi imati i pravo prvokupa. Priča se da bi zauzvrat država mogla dati porezne olakšice, ali pomagati građanima s plaćanjem najma. Naravno, o tome se još mora očitovati radna skupina.