"Oni su konstitutivni elementi jugoslavenske komunističke totalitarne vladavine, pa je naš odnos prema njima zapravo odnos prema toj istoj vladavini“, kazao je Hasanbegović.
"Sadržaj tog konkretnog „antifašizma“ su jugoslavenska država i nedemokratski komunistički poredak, a što je sve u suprotnosti s dvjema temeljnim ustavnim vrjednotama na kojima počiva moderno hrvatsko društvo: hrvatska država i demokracija“, istaknuo je Hasanbegović.
Hasanbegović smatra da obilježavanje i slavljenje Dana oslobođenja Zagreba te Dana antifašističke borbe predstavlja „ostatke jugoslavenskog totalitarnog naslijeđa u javnom životu koje i danas poput zloduha onemogućuju demokratsku konsolidaciju hrvatskog društva.“
"U povijesti Zagreba i sjećanju brojnih Zagrepčana ostaje činjenica da su 8. svibnja 1945. u grad ušle postrojbe Jugoslavenske armije kao oružana sila nove komunističke Jugoslavije stvorene mimo stvarne volje hrvatskog naroda koji se nije mogao demokratski i putem referenduma izjasniti želi li živjeti u hrvatskoj ili jugoslavenskoj državi“, pojasnio je Hasanbegović.
HUDA JAMA, mjesto je gdje su partizanski zlikovci, po Titovoj naredbi, likvidirali mnogobrojne hrvatske civile i vojnike NDH
"Istog dana, u pozadini navodnog “oslobođenja”, u Zagrebu je začet revolucionarni državni teror, ne samo nad poraženim ratnim neprijateljem, već i nad svim potencijalnim ili izmišljenim protivnicima Komunističke partije Jugoslavije zaokupljene glavnim ratnim ciljem, preuzimanjem vlasti i uspostavom države novoga tipa po uzoru na Sovjetski Savez“, kazao je povjesničar Hasanbegović.
"Izvansudske likvidacije brojnih Zagrepčana odvođenih na stratišta ili u logore OZNE na rubovima grada, stotine montiranih političkih procesa protiv stvarnih ili izmišljenih protivnika KPJ, konfiskacija i nacionalizacija privatnog vlasništva, te korjenita likvidacija građanskog društva i njegovih ustanova neodvojivi su od simbolike 8. svibnja 1945“, zaključio je Hasanbegović.
Hasanbegović smatra da ustrajati na oživljavanju jugoslavenskog komunističkog naslijeđa i njegove ikonografije znači i dalje produbljivati ideološke rascjepe u hrvatskom društvu i prenositi teret i kontroverze teške prošlosti na buduće naraštaje.
SAM POBIO VIŠE OD 13 TISUĆA HRVATA: Dalmatinski partizan Simo Dubajić bio je jedan od glavnih Titovh egzekutora
"Obveza je hrvatske države i svake vlasti uvažavati, sjećati se i poštovati žrtve svih nedemokratskih vladavina, bez obzira je li riječ o režimu NDH ili komunističke Jugoslavije“, kazao je Hasanbegović te dodao da moderno hrvatsko društvo i državu treba graditi na jedinom mogućem konsenzusu i simboličkom kapitalu pobjedničkog rata za državnu nezavisnost od 1991. do 1995.
Sve ostalo je ideološko sektaštvo i politikantstvo, pa i u slučaju pozivanja na konfuznu preambulu hrvatskoga ustava koja se, uostalom, ukoliko predstavlja instrument trajnog nacionalnog, društvenog i ideološkog razdora voljom ustavotvorca može i promijeniti, zaključio je Hasanbegović.