U prvih tjedan dana HEP napustilo 1500 kućanstava!

Radi se o znatnom broju iako je evidentno da će uštede biti znatno umjerenije od prvotno najavljenih 30 posto. Dapače, prema proračunu Večernjeg lista prosječno hrvatsko kućanstvo s potrošnjom od 3500 kilovatsati godišnje u 12 mjeseci na ukupnom računu za struju, čak i uz akcijske popuste koji nude GEN-I i RWE, ostvarit će uštedu od 6 do 8 posto, ovisno o tome koriste li jednotarifni ili dvotarifni model.

U današnjoj krizi to nisu zanemarivi iznosi, no neki građani nedvojbeno će biti pomalo razočarani nakon najava velikog pada cijena električne energije.

Što s neplatišama?

Radi se o terminološkoj pogrešci. Naime, novi opskrbljivači uistinu nude dvoznamenkasta smanjenja cijene energije, no kako se svaki račun sastoji još i od naknada koje se plaćaju za korištenje mreže, očitanje i opskrbu te poreza – ta smanjenja u konačnom računu znatno su manja.

Također, na konačne iznose računa, odnosno kvalitetu usluge koja će građanima biti ispostavljena uvelike će utjecati uvjeti u ugovorima koje će sklopiti s novim opskrbljivačima. Primjerice, pretpostaviti je da će GEN-I i RWE Energija provoditi znatno veću disciplinu u naplati od HEP-a koji često tolerira i višemjesečna dugovanja.

Ipak, nije to samo pitanje poslovne politike nego i nužnost s obzirom na to da jedino pravovremenom reakcijom opskrbljivači mogu spriječiti "bijeg" dužnika konkurentima kad kao jedina metoda naplate ostaje dugotrajan i skup sudski postupak. Građani će usto morati pažljivo promisliti o sklapanje terminskih ugovora s pojedinim opskrbljivačem s obzirom na to da takvi ugovori podrazumijevaju i plaćanje određene naknade ako ih korisnici odluče samoinicijativno raskinuti prije isteka.

U ugovorima će biti određeni i penali za neuredno plaćanje, odnosno obračunavaju li se i kolike kamate dužnicima u slučaju kašnjenja s plaćanjem ispostavljenih računa.

Potrošači će i te uvjete morati uzeti u obzir odlučujući o promjeni opskrbljivača jer bi u današnjim okolnostima opće nelikvidnosti takvi uvjeti mogli bi uvelike utjecati na konačnu cijenu koju plaćaju. Za očekivati je i da će određene probleme u praksi izazivati i činjenica da će građani plaćati dva računa. Tu se otvara i mogućnost da netko plaća energiju, ali ne plaća mrežarinu ili obratno. Što će se u takvim slučajevima događati, odnosno hoće li i u kojem roku neuredni platiše biti isključeni iz mreže, zasad je u regulativi dosta nejasno riješeno. Evidentno je stoga da će se i pravila morati dodatno korigirati, a to je posao Hrvatske energetske regulatorne agencije.