Ako se isplati privatnim investitorima, zašto se ne bi isplatio i Hrvatskoj, ključno je pitanje koje je u Zagrebu postavio predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, najavljujući nov referendum 'Ne damo naše autoceste' što će se održati od 11. do 25. listopada.
Nova referendumska inicijativa pokazuje ne samo da tektonski pucaju veze između građana i vlasti, već i da država više ne zna kako upravljati nacionalnim interesima i vraćati enormne dugove, osim rasprodajom svih mogućih resursa.
Kako je najavio Teodor Celakoski iz Udruge 'Pravo na grad', okupljen je do sada najširi savez sindikata i udruga, Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta, sedam organizacija civilnog društva: Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, te pet sindikalnih središnjica: Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Matica hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Udruga radničkih sindikata Hrvatske, koji će se boriti svim dopuštenim sredstvima i ići do Ustavnog suda u slučaju davanja cesta strancima.
Iako se prezadužene HAC čiji godišnji prihodi ne pokrivaju ni kamate za više od pedeset podignutih kredita stranih banaka ne mogu nositi s godišnjim gubicima, nadležno Ministarstvo ipak ima ideju 'monetizacije' autocesta. Što je točno u Nacrtu ugovora se ne zna, ali kako je izvjestila Nova TV "...Vlada traži jednokratnu naknadu između 18 i 24 milijarde kuna, što nije dostatno za zatvaranje trenutačnih kredita autocesta i zadržavanje radničkih prava na 3 do 5 godina. Kako se godišnje poskupljenje cestarina veže uz stopu inflacije umanjenu za 1 posto, a koncesija će biti na 35 do 40 godina', to 'de facto' znači da bi Hrvatska dala na brzinu autoceste nekome za negdje malo više od pola milijarde kuna godišnje. Zna li se naravno da je za autoceste još potrebno otplatiti kredita u visini od četiri milijarde eura bez kamata, pri čemu su neki krediti s vrlo visokom kamatom od 8 do 10 posto, nije jasno kako koncesija može biti rješenje, osim kratkotrajnog financijskog gašenja požara.
'Nema nikakve analize koja bi opravdala taj suludi potez, a iskustva INA-e pokazuju što vladajuće nesposobne politike čine s nacionalnim resursima i stoga im ne vjerujemo. Želimo da narod kaže što misli, a vladajuća politika onemogućava iskazivanje volje i građanske inicijative želi maknuti s ulica te neposrednu demokraciju', drži Celakoski koji upozorava da će uskoro 'na bubanj' ići i hrvatske šume i vode. Štoviše, ako je točan podatak da trećina zemljišta HAC-a i ARZ-a nije upisana u zemljišne knjige i da stotine kilometara od ukupno 1040 kilometara autocesta koje Vlada namjerava dati u koncesiju, nema ishođene uporabne dozvole, tada se ceste ni ne mogu davati u koncesiju prema strogim pravilima EU.
'Autoceste su razvojni projekt i građene su da bi povezale područja i pridonijele razvoju gospodarstva, napose turizma, a koncesioniranjem se taj projekt pretvara u komercijalni i to nam je neprihvatljivo', istaknuo je, s druge strane Stanić upozorivši da postoje dva razloga zašto autoceste nikako ne smiju doći pod koncesiju, a to su dostupnost autocesta i cijena cestarine, pojasnivši kako mora postojati mogućnost države da u slučaju potrebe sagradi novo čvorište, izlaz ili zbog razvoja odluči na nekom području ne naplaćivati cestarinu.
Stanić je upozorio na iskustvo s koncesijama kazavši kako se podizanjem cijena cestarina, promet preselio na državne ceste.
'Koncesionari zarađuju više novaca na manje prometa, a mi moramo dodatno ulagati u lokalne ceste te je veći broj nesreća, ekološke posljedice i sve ono što smo htjeli izbjeći gradnjom autocesta', upozorio je Stanić.
Po njegovim riječima postoje dva rješenja: reprogram duga dugoročnim povoljnijim kreditima i izdavanje državnih obveznica građanima, mirovinskim fondovima i ostalim zainteresiranim investitorima, dok je zaduživanje kod koncesionara 'najskuplji kredit'.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, rekao je da žele spriječiti da bilo koja vlast donosi strateške odluke u ime naroda, a da ga se ne pita i da se prikazuje kao autentični tumač njegove volje. 'Očito je da se većina dobivenog novca od koncesije neće utrošiti za otplatu kredita za njihovu izgradnju, nego za očuvanje vlasti do redovitih izbora', smatra Sever.
'Nudimo drugu, novu ekonomsku politiku u svrsi običnog čovjeka', kazao je zaključno predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, dodavši 'kako u Hrvatskoj interesni krugovi i međunarodni interesi štite interese kreditora, a problem proračuna je posljedica ekonomske neoliberalne politike', naglasio je Ribić. (M.T.)