Prije donošenja pravomoćne presude u slučaju tužbe Udruge Franak protiv osam banaka, udruga je na svojim internetskim stranicama objavila analizu i sažetak cijelog slučaja u kojemu bankama savjetuje da bi im bilo bolje da s udrugom pokrenu nagodbu i tako barem donekle smanje gubitke koji bi im mogli proizaći ukoliko presuda bude u korist dužnika.
U analizi koju potpisuje koordinator pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić podsjeća se da su banke mijenjale kamatne stope jednostrano, bez suglasnosti druge strane, tj. dužnika, iako u Zakonu o obveznim odnosima stoji da kamatna stopu mora biti određena ili odrediva, a ukoliko druga strana samovoljno bez ugovorene formule mijenja kamatu, onda kamata nije odrediva i samim time je ništetna. Budući da je riječ o 'stjecanju bez osnove', tako naplaćena sredstva, podsjeća Aleksić, moraju se vratiti onome od koga su naplaćena.
U slučaju pravomoćnosti presude u korist Udruge Franak valutna klauzula u švicarskim francima se proglašava ništetnom zbog toga što banke nisu upozorile dužnike na sve valutne rizike. Kolektivna presuda ne rješava problem povrata preplaćenog iznosa zbog jednostrane promjene kamatne stope, no na temelju takve presude svaki dužnik imat će dodatne argumente na sudu ako podigne privatnu tužbu protiv banke i osim što će tražiti vraćanje preplaćenog iznosa zbog ništenosti odredbe o jednostranoj promjeni kamate, od te iste banke ima pravo tražiti i naplatu zatezne kamate na preplaćeni iznos, što će bankama osjetno povećati troškove.
- Naša preporuka bankama je da ponude nagodbu. Naime, banke se ponašaju kao da ovaj slučaj ne postoji. I prije pokretnja naše tužbe pozvali smo banke na postupak mirenja i uopće se nisu odazvale, a ni sada ne pokazuju interes za nagodbom. Nadaju se da će otezanjem postupka nešto postići ili se nadaju da će pravomoćna presuda biti u njihovu korist – kaže Aleksić i nastavlja 'savjetovati' banke kako da smanje gubitke u slučaju da izgube presudu:
- Za banke bi bilo najbolje da predlože nagodbu kojom bi prihvatile nepravomoćnu presudu i prihvatile obvezu obračuna i vraćanja preplaćenih iznosa zbog nezakonitih povećanja kamata, ali bez obračuna zateznih kamata. To odustajanje od zateznih kamata u biti je kompromis koji bi bankama ipak olakšao buduće obveze iz eventualnih privatnih tužbi. No, ako banke ne ponude nagodbu, ili ponude neprihvatljive uvjete za nagodbu, a presuda bude u korist potrošača, dužnici će podići privatne tužbe pa će banke morati vratiti i preplaćeni iznos i zatezne kamate – zaključuje Aleksić.
Iz Udruge Franak pri tom napominju kako eventualne odštete koje će banke morati isplatiti dužnicima ni u kom slučaju neće ugroziti bankarski sustav jer naše banke, podsjećaju, ostvaruju godišnje profite od tri do četiri milijarde kuna u posljednjih pet godina. Aleksić pri tom ponovno savjetuje banke kako da umanje troškove u slučaju gubitka presude i predlaže im, primjerice, da jedne godine svojim menadžerima ne isplate bonuse koji se penju i do 200 milijuna kuna godišnje te da iz istog razloga nekoliko godina mogu bez problema poslovati s minimalnom dobiti. Također poziva visokopozicionirane dužnosnike, poput premijera Milanovića, kao i neke medije, da ne nasjedaju na bankarske 'provokacije' o tome da je 'presuda opasna po ekonomiju i pravni sustav Republike Hrvatske'. Naprotiv, presuda će biti lagani vjetar u leđa jednom znatnom dijelu građana zaduženim u 'švicarcima' pa samim time i lagani vjetar u leđa državnom proračunu zbog povećane potrošnje i manjeg rizika za gubitak radnih mjesta.