"Iako je najgora recesija prošla, Hrvatska tek treba vidjeti naznake održivog gospodarskog oporavka", navodi se u izjavi, čiji je prijevod objavila Hrvatska narodna banka na svojim internet stranicama.
"Razine plaća u Hrvatskoj, koje su visoke kako u usporedbi s razinom dohodaka tako i u usporedbi s razinom produktivnosti, treba korigirati naniže kako bi se omogućila interna prilagodba, s obzirom na to da je tečajni režim stabilan," smatraju u MMF-u, te dodaju kako fiskalna politika treba spriječiti daljnje povećanje manjka u 2011.
Ciljani manjak proračuna opće države za 2011. jest 5 posto BDP-a, no, uz sadašnje politike, projekcije članova Misije ukazuju da će on dosegnuti 5,75 posto, a javni dug 47 posto BDP-a
Očekuje se da će oporavak biti spor, a srednjoročni su izgledi za rast slabi, smatraju članovi Misije.
Nakon pada BDP-a za 1,25 posto u 2010. u ovoj godini očekuju umjeren oporavak od 1 posto, rast stope inflacije na 3,25 posto, te procjenjuju da će potrebe za inozemnim financiranjem premašiti 30 posto BDP-a.
Iz Misije pozivaju na odlučnu provedbu preostalih ključnih reformi, prioritet bi trebalo dati promjenama zakona o radu kako bi se ostvarili uvjeti za konkurentnije određivanje plaća i smanjenju veličine javne uprave, a mjere uključuju i poboljšanje poslovnog okružja smanjenjem ulaznih i izlaznih troškova i neporeznih davanja, dovršavanje privatizacije.
"Suzdržite se od predizborne rastrošnosti!"Misija ocjenjuje da se fiskalna pozicija Hrvatske pogoršala 2010. te poziva na provedbu dodatnih mjera kojima bi se spriječilo povećanje manjka u 2011.
Ciljani manjak proračuna opće države za 2011. jest 5 posto BDP-a, no, uz sadašnje politike, projekcije članova Misije ukazuju da će on dosegnuti 5,75 posto, a javni dug 47 posto BDP-a (uključujući preuzeti dug brodogradilišta).
Preporučuju da se ukupni proračunski manjak (ne računajući dugove brodogradilišta) u odnosu na BDP zadrži na razini iz 2010.
S tim u vezi ohrabruje to što su hrvatske vlasti donijele određene pričuvne mjere, a iz Misije "pozivaju vlasti da se odupru svim pritiscima na povećanje rashoda u predizbornom razdoblju".
Uvođenje bilo kakvih dodatnih poreza na banke trebalo bi biti provedeno u koordinaciji s EU i pažljivo osmišljeno kako se ne bi potaknuli kapitalni odljevi. Članovi Misije uviđaju da Vlada trenutačno ne razmatra uvođenje poreza na banke, ali povremeno spominjanje takvog poreza unosi neizvjesnost u poslovno okružje bankarskog sektoram, navodi se u zaključnoj izjavi.