Da - gotovine, papirnatog novca - uglavnom, protiv “opipljivih para”, vrlo vjerojatno i zato što se njezina borba protiv originalnih terorista od krvi i mesa posljednjih desetljeća nekako pokazala uzaludnom.
Zašto protiv gotovine?Zato što je upravo keš, prema brojnim europskim i svjetskim istraživanjima, platforma koja idealno pogoduje “lošim dečkima”; svima onima koji za sobom ne žele ostavljati digitalne niti ikakve druge tragove, koji žele ostati skriveni, daleko od očiju javnosti, a kamoli represivnog aparata koji ih godinama bezuspješno pokušava uloviti.
Šalu na stranu - svijet ionako već spontano sam po sebi sve više odbacuje gotov novac i okreće se kartičnom plaćanju - pa čak i plaćanju virtualnim apoenima - ali sudeći prema najnovijoj inicijativi Europske unije koja je predložena 23. siječnja ove godine, u skorijoj budućnosti praktički više neće biti moguće u potpunoj anonimnosti za gotov novac kupovati one malo skuplje i vrednije artikle.
Dozvoljeni pragŠto će biti eventualni maksimalni dozvoljeni prag u korištenju gotovine, još nije poznato, ali moguće je da će se Europska unija poslužiti već nekim postojećim ograničenjima i regulativama koje pojedine zemlje EU koriste znatno prije nego što je predložena ova inicijativa.
Poznat je primjer Francuske, gdje je gornja granica gotovinskog plaćanja 3000 eura za fiskalne rezidente, a trgovci kod primanja gotovine imaju pravo odbiti sve uplate koje podrazumijevaju više od 50 kovanica.
Njemačka, Malta, Cipar, Slovenija, Island, Austrija i Litva dosad nisu osjećale potrebu implementirati ovaj limit, iako je njemačka Vlada, obavijestio je u veljači prošle godine Deutsche Welle, intenzivno stala razmišljati treba li možda uvesti gornju granicu za plaćanje u kešu, piše
Jutarnji list.Postojeća rješenja razlikuju se od države do države - u Mađarskoj privatne osobe, primjerice, ne poznaju limit u plaćanju gotovinom, ali pravne su obvezne odbiti gotovinu ako svota premašuje milijun i pol mađarskih forinti (oko 5000 eura), dok se u Portugalu kartica mora provući za svaku kupnju iznad 1000 eura.
U Češkoj je limit za plaćanje gotovinom zacementiran na 350.000 kruna (oko 14.000 eura), a limit za rezidente u Španjolskoj postavljen je na 2500 eura.
Dakle, tisuću je rješenja i modela među kojima se može birati, a sve u svrhu poštovanja već donesenog akcijskog plana EU u borbi protiv terorizma koji podrazumijeva ažuriranje europskih regulativa i prilagođavanje postojećih novim prijetnjama i metodama borbe.
Poznata je činjenica, upozorava znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu Jelena Budak, da se dio kriminalnih aktivnosti, a tako i terorizma, financira gotovinom, što je u posljednje vrijeme posebno vidljivo na primjeru krijumčarenja ljudi, odnosno izbjeglica koje na putu prema EU plaćaju usluge krijumčarenja u gotovini.
- Gotovina postaje atraktivnije sredstvo plaćanja ilegalnih aktivnosti paralelno s umrežavanjem institucija i razmjenom podataka o bankovnim transakcijama u svijetu i sve je teže i skuplje zamračiti tokove novca, prikriti izvore financiranja terorizma te oprati nelegalno stečen novac. Razumljivo je onda da se politikama nastoji suziti manevarski prostor i novčane tokove usmjeriti u kanale koje je moguće kontrolirati - pojašnjava Budak napore Europske unije.
Kako se objašnjava u ovoj inicijativi, ona se savršeno nadovezuje na odluku Europske centralne banke (ECB) iz svibnja 2016. godine, kojom se ukida daljnja proizvodnja novčanice od 500 eura, a dopušteno je da bude u optjecaju najkasnije do 2018. godine, nakon čega je više neće smjeti biti na tržištu.
Pranje novcaInicijativa se nadalje nadovezuje na treću Europsku direktivu protiv pranja novca, koja dilere umjetninama i antikvitetima prisiljava da identificiraju sve kupce i vode podatke o svim transakcijama većim od 15.000 eura.
Ipak, prije nego što inicijativa doista bude prihvaćena, Europska će unija morati riješiti nekoliko prepreka koje stoje na putu njezine implementacije.
Prvo, treba utvrditi neki gornji limit dopuštenog gotovinskog plaćanja koji će biti prihvatljiv i smislen u svim zemljama EU, posebno s obzirom na šarolikost njihove platežne moći, valuta, gospodarskih prilika, ali i postojećih praksi kad je u pitanju kartično plaćanje.
Ostatak pročitajte
OVDJE.