Rujan!
Nakon u rujnu ponegdje i ekstremne vrućine, te relativno hladnih prošlih dana, slijedi nam novo zatopljenje, ponegdje i znatno, ali ipak manje nego sredinom prošlog mjeseca, kada je ponegdje zabilježena rekordna najviša dnevna temperatura zraka u rujnu, primjerice u Gradištu pokraj Županje, te Slavonskome Brodu, Sisku, Kninu, Šibeniku i Metkoviću. Čak i u Osijeku, gdje postoje podaci još od 1899. godine!
U očekivanju službene analize kolega klimatologa, priprema i neke zanimljivosti o dojučerašnjemu rujnu, o kojem se već sada može zaključiti kako je srednja temperatura zraka gotovo posvuda u Hrvatskoj bila barem malo viša od još uvijek službenog prosjeka, iz razdoblja 1961-1990. godina, a u većini mjesta i od novijeg, toplijeg razdoblja, 1981-2010. godina. Stoga će klimatološke ocjene najvjerojatnije biti od ponegdje „normalno“ do češće „toplo“, rjeđe i „vrlo toplo“, a za oborinu u većini mjesta „normalno“.
Siječanj – rujan 2015. – blizu rekorda!
Za razliku od prošle godine, „normalno“ se može reći i za količinu oborine u dosadašnjem dijelu ove. Ali ne i za temperaturu! Trenutačne, ne još potpune analize razdoblja siječanj – rujan potvrđuju spoznaje, kao i one donedavne, o još jednoj iznadprosječno toploj godini. Štoviše, u Rijeci, primjerice, gdje se svakodnevno mjeri od 1948. godine, samo je 2007. srednja temperatura zraka prvih devet mjeseci bila viša od ovogodišnje. Isto je i zagrebačkome Maksimiru, a slično i na zagrebačkome Griču, gdje podaci za prvih devet mjeseci postoje još od 1862. godine - ova je druga na listi najtoplijih, zajedno s 2011. i 2012. godinom, a iza 2007.
Listopad... veljača...
Dugoročne prognoze za sljedeće mjesece i dalje su, za njihove skeptike gotovo začuđujuće postojane - i u veličini pozitivnog odstupanja od prosječne srednje temperature zraka, i to od posljednjeg, toplijeg klimatološkog srednjaka iz razdoblja 1981-2010. godina, a i u vjerojatnosti ostvarenja tog odstupanja. Pritom su najnoviji izračuni čak još povisili srednju temperaturu zraka zimskih mjeseci, a ipak malo snizili za listopad.
Naravno, za razumijevanje dugoročnih prognoza često treba spominjati kako to ne znači da će svi sljedeći tjedni biti topliji od prosjeka, i da sljedeće zime neće biti smrzavanja i snijega. Gotovo je sigurno da će biti i hladnijih razdoblja, u mnogim mjestima i poledice, barem ponegdje u Hrvatskoj i dana sa snježnim pokrivačem. No, kao i kod donedavnih izračuna, i dalje je malo vjerojatno da će ta razdoblja hladnoće, gdje se i kada dogode, prouzročiti negativno odstupanje od prosječne srednje sezonske temperature zraka, pa ni srednje mjesečne.
Klimatske promjene ne djelu!?
Dakle, unatoč povremenim hladnijim razdobljima, poput ovoga prošlih dana, ova će godina, neprijeporno, biti još jedna od onih najtoplijih u poznatoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja. Ne samo u Hrvatskoj i okolici, nego i na globalnom nivou, što je dodatni razlog da se na Svjetskoj klimatskoj konferenciji u prosincu u Parizu donesu kvalitetne, učinkovite odluke, koje će smanjiti negativno djelovanje ljudi na prirodu i atmosferu. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) tada bi trebao imati novog predsjedavajućeg, izabranog na skorom sastanku u Dubrovniku.